CIJENA NAMIRNICA U HRVATSKOJ

HRVATI BRDO LOVE TROŠE NA HRANU: ‘Jeftinije ručaju ljudi u Njemačkoj’

Hrvati troše jako puno na hranu te se nalaze na vrhu ljestvice EU po tom pitanju – zato smo na tu temu razgovarali s ljudima iz različitih krajeva Hrvatske koji su otkrili što obično jedu i koliko to košta

Nije tajna da Hrvatska nije bogata država u europskim okvirima i da u EU stoji uz siromašnije članice. Hrvati puno troše na hranu i to “debelo” više od drugih europskih država u odnosu na plaću. Kod nas je hrana najskuplja stavka te je Hrvatska prema udjelu izdataka za hranu u domaćem BDP-u od 13 posto iznad prosjeka. Razlog se krije u cijenama osnovnih prehrambenih proizvoda koje koštaju gotovo isto kao u EU, a vrijednost BDP-a nam je manja za trećinu od prosječnog nacionalnog dohotka EU.

Podaci Eurostata pokazali su da najsiromašnije zemlje najviše izdvajaju za hranu pa se Hrvatska smješta odmah nakon Rumunjske gdje izdaci za hranu iznose 16 posto BDP-a. Nakon nas idu Litva i Grčka. Analiza Eurostata pokazala je da su građani Hrvatske tijekom 2019. godine izdvojili 7,2 milijarde eura na hranu i bezalkoholna pića.

Za naše prilike i naše plaće, hrana zaista i jest skupa. S tim je upoznat svatko tko je barem jednom svratio do dućana po namirnice. Koliko im obično novca odlazi na hranu i smatraju li da je “klopa” u Hrvatskoj skupa za Net.hr otkrili su ljudi iz različitih krajeva Hrvatske te različitim primanjima.

Marin (31), Zagreb, IT-evac

Marin iz Zagreba radi u jednoj informatičkoj tvrtki te mu se primanja kreću oko 10.000 kuna. Ovaj IT stručnjak mjesečno za hranu izdvaja preko 2.000 kuna, s tim da živi s djevojkom pa se taj iznos i podijeli. Kako nam kaže, nastoji zdravo jesti pa povrće, voće, jaja i meso nastoji češće kupovati na tržnici. Otkriva da dva puta tjedno jede isključivo vegetarijanske ručkove, a općenito u prehrani nastoji imati manje mesa. Kada smo razgovarali s njim, taman se vratio s jednog zagrebačkog placa.

“Kupio sam pola kile svinjskog lungića i četiri svinjske šnicle od buta što je koštalo otprilike 56 kuna. Uzeo sam i dva komada pilećih prsa s kosti što me izašlo 46 kuna i dva paketa domaćih jaja od ukupno 30 kuna. Nisam siguran kolika je cijena blitve koju sam kupio, ali znam da su me dvije glavice zelene salate, pola kile prokulica i pola kilograma puter tikve izašli 45 kuna. Radi se o iznosu od preko 170 kuna. No, ne kupujem ovako svaki dan, ove namirnice će trajati. Kada bih preračunavao, rekao bih da mi dnevno na hranu odlazi od 30 do 50 kuna. Tako nešto…”, ispričao nam je.

Što se tiče cijena hrane u Hrvatskoj, Marin smatra da su pretjerane s obzirom na to koliko ljudi zarađuju. “Ne kužim zašto toliko hrana košta pa manje su cijene nekih prehrambenih proizvoda u Njemačkoj. I kada se snizi PDV i dalje cijena kave u kafićima i hrana u restoranima ostane ista ili čak poraste. Život u Hrvatskoj, što drugo reći”, komentira 31-godišnjak.

Suzana (45), Zagreb, freelance snimateljica i montažerka

Suzana iz Zagreba radi kao freelancerica snimateljica i montažerka te zarađuje iznad hrvatskog prosjeka. Njezina mjesečna primanja kreću se oko 17.000 kuna. Budući da jedan dio njezina posla zahtijeva sjedenje od nekoliko sati, kaže da se u tim periodima trudi jesti zdravije.

“Hrana je kod nas jako skupa. Živjela sam u Londonu i Parizu, čak je i tamo hrana cjenovno pristupačnija. Bez obzira na dobre prihode, volim loviti akcije jer se osjećam glupo i pokradeno kad za kilu limuna dajem i do 25 kuna. Ujuturo obično jedem zobene pahuljice sa suhim voćem ili zamutim voćno-povrtni shake. Voće i povrće je kod nas skupo i na to mi ode veliki dio novca. Svaki mjesec kupim voća i povrća za otprilike 1.500 kn, pijem rižino mlijeko, mjesečno potrošim oko šest litara tog mlijeka i to me košta oko 100 kuna. Zdrave namirnice koje konzumiram su bulgur, zobene pahuljice, quinoa, riba, koristim isključivo maslinovo ulje, a za prženje ghee. Ove namirnice kupujem na mjesečnoj bazi i na njih trošim najviše novaca, mjesečno do 3.000 kuna. Meso rijetko jedem i mjesečno potrošim možda 100 kuna na meso.

Tjesteninu i krumpire izjegavam iako je kutija neke tjestenine uvijek u kući ako mi se ne da kuhati i taj trošak je mjesečno minimalan oko 15 kuna. Ista je stvar s kruhom. Rijetko ga jedem, a kad ga jedem onda kupujem one takozvane ‘fancy’ iz Breadcluba. Odlasci u pekare su isto minimalni osim ako sam na terenu u žurbi i ne stižem ništa drugo jesti. Mjesečno mi u pekari možda ode oko 50 kuna. Pijem i dosta kave, radim često od doma i na kavu za po doma mjesečno mi zna otići i do 150 kuna. Na izlaske sam u doba ‘ne-korone’ mjesečno trošila između 1.500 i 2.000 kuna. Sad je to uglavnom druženje u parku i cifra je deset puta manja. Potrošnja na alkoholna i bezalkoholna pića u kućanstvu su mjesečno oko 700 kn jer nemam običaj piti doma. Ponekad me pere onaj ‘sweet tooth’ pa na slatko mjesečno ode oko 150-200 kuna ovisi što mi se jede”, ispričala nam je Suzana.

Kada je u pitanju zdrava prehrana, Suzana misli da se hrani zdravo te dodaje da novac još troši i na vitaminske dodatke, osobito sada za vrijeme Covida. Na vitamine joj mjesečno odlazi oko 300 kuna.

Saša (30), Rijeka, stručni suradnik u visokom obrazovanju

Kućanstvo Riječanina Saše sastoji se od dvije osobe te je ukupni budžet cca 11.500 kuna. Saša smatra da se ne hrani baš najzdravije pa u šali kaže da se hrani “srednje zdravo”. Navodi da u svojoj prehrani ne konzumira dovoljno raznolikog povrća.

Po pitanju cijena u Hrvatskoj, 30-godišnjak komentira da mu je cijena osnovnih namirnica prihvatljiva, ali da je i to u puno jeftinije u skupljim državama od Hrvatske. Mišljenja je da su kvalitetno meso, morski plodovi i riba prilično skupi.

“U prosjeku osobno na hranu trošim oko 1.200kn mjesečno (zajednički troškovi za hranu u kućanstvu), plus još oko 300 do 400kn na hranu vani (restorani, dostava…). Obično ću doručkovati neko mlijeko i žitarice ili zobene pahuljice što je pet kuna po obroku, a za ručak ću pojesti ili marendu koja je u prosjeku oko 30 kuna ili ću si pripremiti nešto doma kao što su tortilje, salata, tjestenina, što će biti otprilike 15 kuna po obroku. Za večeru ponovno jedem nešto jako sitno doma, što je vjerojatno ispod 10 kuna po obroku. Ovdje nisu uračunati troškovi za kave, piće itd., što iznosi oko 500 do 700 kuna mjesečno”, ispričao nam je Saša iz Rijeke.

Adrijan (29), Osijek, vlasnik obrta za digitalni marketing

Slavonac Adrijan ispričao nam je da je osvijestio da na hranu i piće troši jednako kao na režije i stanarinu. Mišljenja je da su cijene hrane u Hrvatskoj suludo visoke pa navodi da ponajprije misli na osnovne namirnice poput kruha, mlijeka, mliječnih proizvoda, jaja, ribe, mesa, mesnih prerađevina te voća i povrća.

“Ubaciš li svaku od tih namirnica u košaricu – a da ne zaboravimo tjesteninu, juhe iz vrećice, konzerviranu hranu, ukiseljeno povrće, umake, začine, pa i napitke – velike su šanse da će račun iznositi bar 200 kuna iako ćeš imati osjećaj da gotovo ništa nisi kupio. Kao samozaposlena osoba i vlasnik obrta za digitalni marketing radim od kuće, što podrazumijeva rizik češćeg posezanja za hranom jer te svega nekoliko koraka dijeli od hladnjaka.

Iako sam se tijekom prvog lockdowna počeo previše oslanjati na usluge dostave hrane, mahom iz restorana brze hrane, odlučio sam stati tome na kraj kad je vaga prvi put u životu prešla stotku te sam se počeo zdravije hraniti. Nakon što pokrijem troškove doprinosa i poreza, zaradim otprilike prosječnu hrvatsku mjesečnu plaću, od čega dobrih 300 eura, odnosno u prosjeku 10 eura po danu, izdvajam za hranu. Za doručak su to uvijek zobene žitarice s voćem, za međuobrok orašasti plodovi i grčki jogurt ili voćka, a za ručak i večeru nemasno meso, riba, povrće, integralna tjestenina, posni sir. Još uvijek se katkad dogodi da se zaletim do pekarnice ili obližnjeg dućana po pizzu, burek, pivo i grickalice, ili naručim s Pauze i sličnih servisa, ali trudim se to držati pod kontrolom”, komentirao je Adrijan iz Osijeka.

Kristina (26), Zagreb, informatičarka

Prihodi kućanstva Kristine iz Zagreba iznose oko 20.000 kuna, s tim da ih u stanu živi dvoje. Priznaje da se ona i dečko ne hrane pretjerano zdravo jer oboje uživaju u čokoladi, sladoledu, čipsu i jednom tjedno naručuju hranu iz McDonald’sa.

Navodi da im je prehrana većinom mesna i da svaki obrok uključuje meso i uglavnom pire od krumpira, rižoto ili tjesteninu. Kada je posrijedi kupovina namirnica u dućanu, njezino kućanstvo tjedno potroši od 400 do 500 kuna. Veli da je teško kupovati tjedno zbog pokvarljivosti namirnica.

“Zbog činjenice da oboje radimo od doma te da se u zadnje vrijeme rad od doma pretvorio u sastavni dio života, pa često nemamo vremena skuhati od silnih sastanaka i poziva pa naručujemo obrok otprilike dva do tri puta tjedno. Tijekom lockdowna u proljeće, bili smo puno više u kontroli budžeta i svojih prehrambenih navika te smo radili popis tjednih obroka. Prema obrocima mogli smo unaprijed kupiti narmirnice koje će nam biti potrebne pa su nam tada troškovi za hranu bili  od oko 300 do 400 kuna tjedno. To je ovisilo o namirnicama jer ne kupuju se sve namirnice svaki tjedan.

Prosječna košarica je skuplja u Hrvatskoj nego u nekim više razvijenim zemljama Europe poput Irske ili Njemačke. Moja uža obitelj koja živi u Irskoj često se zgraža nad cijenama hrane u Hrvatskoj, osobito kada ih uspoređuju s onima što oni plaćaju u toj državi. Naravno da košarica može biti jeftinija ukoliko će se ciljano loviti popusti te kupovati namirnice koje su po najnižoj cijene, no svaki čovjek si u nekom trenutku želi nakon nekog vremena priuštiti nešto ukusnije ili kvalitetnije”, govori nam mlada informatičarka.

Zorana (30), Glina, ekonomistica

Zorana iz Gline kaže nam da joj je teško reći koliko mjesečno potroši na hranu s obzirom na to ovisi o tome što preferira tijekom nekog perioda. Između ostalog, kaže da se i cijene mijenjaju pa joj je lakše opisati što konzumira tijekom prosječnog radnog dana u tjednu. Zarada joj je otprilike 4.000 kuna pa navodi da je uz plaćanje režija i stanarine, veoma skupo hraniti se zdravo.

“Prije posla nemam naviku jesti s obzirom da volim spavati do zadnje moguće minute ili ako se probudim ranije popiti kavu, to mi je prioritet. Prvi obrok mi obično bude gablec koji se sastoji od nekog peciva iz pekare što varira između tri do 15 kuna. Na poslu obično imam i neke kekse, pogotovo ako se dogodi da preskočim gablec, tako da je to još nekih pet kuna. Nisu keksi jeftini nego ja ne pojedem cijeli paket u jednom danu. Tijekom pauze za gablec  uvijek odem i na kavu, to je okruglo 10 kuna.

Nakon posla slijedi ručak koji nikad nije nešto kuhano jer mi se ne da pripravljati ručak. Kuhati za jednu osobu je užasno neisplativo, teško je pogoditi porciju, a o tome koliko košta ni neću. Zato je moj ručak najčešće kulen jednog proizvođača. Fakat vrijedi svake lipe, a cijena je relativno povoljna kad se uzme u obzir cijena prosječnog kulena.

Ručak koji se sastoji od kulena, sira i dvopeka. Dvopek je spas! Neisplativost kuhanja za jednu osobu je ništa naspram toga koliko je neispativo kupovati kruh za jednu osobu! Zato – dvopek. Može stajat tisuću godina, a kako ja rijetko kad uopće jedem bijeli kruh (peciva na poslu su čista lijenost, kao da nemam nešto od doma za ponijeti). Cijena toga je otprilike 30 kuna. Za večeru najčešće ne jedem ništa jer idem relativno rano spavati, ali zato imam kasnovečernju užinu. Pringles od paprike i mliječni namaz. Sve mi je jasno, ali finije je nego što itko može zamisliti! To dvoje zajedno je nekih 11 kuna. Između ručka i kasnovečernje užine često odem na još jednu kavu i tu je 9 kuna. I da, čašu Coca Cole popijem uz svaki obrok pa ako su u pitanju dva obroka u danu, onda na to potrošim 12 kuna jer toliko košta litra. Ono što pojedem u jednom danu mogu zaokružiti na 85 kuna. A za što? Nisam pojela niti jednu zdravu namirnicu”, rekla nam je Zorana.

Premda njezina prehrana ne počiva na puno voća i povrća, kaže da je polako počela uvoditi i to pa tu i tamo pojede bananu i avokado. Navodi i da zdrava hrana ima kraći vijek trajanja, no Zorana iskreno priznaje da se baš ni ne pokušava hraniti zdravo. “Jedino za što stvarno vjerujem da je zdravo je ono što baka posadi i onda ubere. I jaja njenih kokoši. Sve drugo iz trgovine je samo različitiih razina nezdravog. Po mom skromnom mišljenju, nisam mjerilo svemira”, dodaje 30-godišnjakinja.

Barbara (27), Zagreb, inženjerka elektrotehnike

Barbarinom kućanstvu žive ona i njezin zaručnik te su im mjesečna primanja ukupno oko 16.000 kuna. Njihov način prehrane je vegetarijanski, a kaže da jednom tjedno odlaze u nabavku te da voće i povrće uglavnom kupuju na tržnici. U nabavku nikada ne idu bez spiska pa čak i kada su higijenski proizvodi u pitanju. Spisak rade i za tjedni jelovnik, dok petkom uglavnom naručuju dostavu, što za njih dvoje izađe između 100 i 150 kuna. Tjedni trošak na hranu im je oko 750 kuna. Barbara nam je opisala kako izgledaju i koliko koštaju obroci kroz jedan radni dan u njezinom kućanstvu.

“Za doručak moj zaručnik pojede bananu dok na posao nosi sendvič. Kruh kupljen u kvartovskoj pekari košta 8 kuna, dok sve ostalo nabavimo u tjednoj nabavci. Ja ujutro doručkujem zobenu kašu i voće pa je tjedni trošak doručka otprilike 50 kuna, što je 10 kuna po danu. Što se tiče užine na poslu, to se sprema ranije za par dana i svatko nosi svoje. Kada je u pitanju ručak, on uglavnom jede proso, mahune, mrkvu, rižoto uz dva komada sejtana, dok ja jedem kvinoju, turkinju, slanutak sa začinima i zelenu salatu pa trošak ručka u danu je otprilike 30 kuna. Večera je obrok koji jedemo zajedno i jedemo isto, rijetko se kuha svaki dan novo jelo, te na dan kada se kuha kuha se za dva dana. Uglavnom je u pitanju tofu u marinadi, smeđa riža, brokula i sezam te jabuka pa je trošak večere cca 30 kuna. Užina košta otprilike 10 kuna dnevno, ovisno o danu. Dakle, dnevno nam na hranu ode 80 kuna.

Misim da je kroz par godina cijena hrane dosta porasla, mi se trudimo pratiti akcije te kupovati veća pakiranja nekih određen namirnica kao što su tofu, riža, kvinoja, zato da nas ispadne jeftinije gledajući na duži period. Planiranje tjednog jelovnika nam znatno smanjuje trošak hrane jer ne uđemo u trgovinu i kupimo što nam se svidi nego već imamo sve isplanirano. Što također dovodi da ne bacamo hranu i uspijemo sve što kupimo, a lako je kvarljivo potrošiti unutar tog tjedna ili idućeg”, govori Barbara.

Djevojka još navodi da u njenom kućanstvu nemaju problem sa smrzavanjem ostataka hrane, naravno ako je to moguće. “To je već gotov obrok za idući tjedan”, dodaje.

Igor (39), Rijeka, IT-evac

Budžet kućanstva Igora iz Rijeke kreće se do 15.000 kuna. Navodi da se njegova obitelj hrani zdravo koliko može te da pokušavaju nabaviti kvalitetnije namirnice. Voće i povrće kupuju uglavnom u za to specijaliziranim trgovinama ili od OPG-ova. Ipak, ponekad njegova obitelj kupuje i u supermarketu pa tamo pokušavaju uzeti što kvalitetnije namirnice.

“Primjerice, ne uzimamo Kplus ili S-budget stvari, ne uzimamo sir i šunku za pizzu i slično. Sada, kada nam je budžet kućanstva malo veći nastojimo kupiti bolje namirnice. Super je kada su na akciji jer to onda olakšava izbor. Rekao bih da nam mjesečno ode od 2.500 do 3.000 kuna na hranu jer nas je troje – supruga, beba koja raste i ja. Znamo si sada priuštiti i ono što prije nismo kao što su bolje čokolade i sirevi. Zbog pandemije smo kupili mesoreznicu tako da ne moramo kupovati narezane sir i salamu pa uzimamo stvari u komadu od kilu, dvije. Račun je možda veći, ali se puno rjeđe odlazi u trgovinu. I supruga i ja radimo od kuće pa uštedimo i na gablecima koje smo prije naručivali. Za doručak uglavnom jedemo namaze ili zobene pahuljice s jogurtom i voćem, dok se ručak sastoji uglavnom od tjestenine, pečenja, variva, juha dok za večeru objedujemo narezak ili opet namaz. Zbog djeteta se pokušavamo raznoliko hraniti.

Smatram da su cijene hrane u Hrvatskoj visoke, baš kao i cijene svega ostalog. Gramzivost prodavača i njihove marže je sramotna. Smanjenje PDV-a nikada ne dovede do pada cijena, kako u ugostiteljstvu tako i u maloprodaji. Hrvatski proizvodi su vani jeftiniji nego kod nas, a ovi uvezeni su sto puta skuplji. Primjerice, mesoreznicu sam nabavio za 850 kuna preko Amazona dok kod nas u jednom dućanu košta 1.450 kuna. Vlada može donositi zakone koje god želi, od smanjenja PDV-a do poticaja za kupovinu domaćih proizvoda do ograničavanja marže, no to uvijek samo dovodi do povećanja cijena. Dok se ne promjeni mentalitet hrana će biti skupa”, otvoreno će Riječanin Igor.

Net.hr

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari