(KOMENTAR) Šantić: Zašto ljude jače ne uznemiravaju najave o centralizaciji zdravstva? Evo zašto…

(KOMENTAR) Šantić: Zašto ljude jače ne uznemiravaju najave o centralizaciji zdravstva? Evo zašto…

Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

Umjesto fraze “ubij me nježno”, poznate po istoimenoj knjizi, filmu i pjesmi u izvođenju Roberte Flack, upotrijebite frazu “centraliziraj me nježno” i bit će vam odmah jasno

Piše: Neven Šantić

Slatkorječiva najava izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kako bi se navodno obuzdala potrošnja u zdravstvenom sustavu, nježno će dovesti do daljnje centralizacije ionako prilično centralizirane zemlje, a naposljetku od stvarnih ušteda neće biti ništa. Možemo čak proročanski reći, jer tako je to s centralizacijom kod nas, da će se stanje tamo gdje je danas dobro pogoršati, a u onim dijelovima Hrvatske gdje je stanje zdravstvene zaštite loše ili lošije od prosjeka, neće se popraviti.

UPRAVO SE ČITA

Jasno je da su na ovu najavu reagirali iz Primorsko-goranske županije kojoj ostaje Dom zdravlja, a gdje Zavod za hitnu medicinu, Nastavni zavodi za javno zdravstvo, thalassotherapije u Opatiji i Crikvenici te Psihijatrijska bolnici Rab, koje im država namjerava oduzeti, solidno funkcioniraju. U ove se ustanove ulaže, imaju dobru reputaciju i kadrove, nisu u gubicima, što znači da se Županija ponašala kao dobar vlasnik i da se država u to ne bi trebala petljati.

Jasno je da će na ovu najavu iz Zagreba reagirati i IDS kojemu je svako razvlaščivanje županija (regija) crvena krpa pred očima.

Reagirat će i svi ostali koji su skloni decentralizaciji, kao i oni koji će uvijek naći načina suprotstaviti se odlukama vlasti koje znače više moći i sredstava u državnim rukama, što će reći pod nadzorom onih koji predstavljaju državu, uključujući i državne činovnike. Naravno, bit će i onih koji će podržati namjeru predlagatelja izmjena zakona kao “doprinos racionalizaciji” i tome slično, iako će im za to manjkati podataka i argumenata.

No, pustimo ovaj put politiku i političare. Oni će svoje bitke voditi njima znanim kanalima sve do trenutka definitivne odluke.

Zapitajmo se kako na ovo reagiraju građani, što bi se reklo, krajnji korisnici usluga spomenutih ustanova, a čiji bi stav zapravo trebao biti signal vlastima da li da istraju ili da odustanu od zakonskih promjena.

A reagiraju slabo i nikako. Proteklih nekoliko dana, od kada je ministar Beroš najavio izmjene Zakona, informacije o tome nisu bile u vrhu čitanosti niti jednog portala, a slično je i s ostalim medijima. Postalo je pravilo da gotovo više nitko ne reagira na informacije vezane za centralizaciju odnosno decentralizaciju, uključujući tu i regionalizaciju, pa čak i kada je riječ o određenom problemu koji se, poput kvalitete usluga u zdravstvu, dotiče svake građanke i svakog građanina.

Zašto je to tako? Zato što su, nakon dugogodišnjih neuspješnih bitki za teritorijalni preustroj Hrvatske i seljenje ovlasti s državne na niže razine, pobornici centralizma uspjeli u javnom mnijenju, i uz svesrdno zalaganje brojnih medija, stvoriti dojam da je tu riječ samo o goloj borbi za političku moć i “komadanje zemlje na regije”, da su “svi isti” (i oni koji su za za centralizaciju i oni koji su za decentralizaciju), te da su, a to je najveća podvala, takozvani lokalni šerifi gori za građane od državnih šerifa, dužnosnika i činovnika.

I građani su nasjeli. I dalje nasjedaju.

Nitko normalan ne može tvrditi da su lokalni političari sami po sebi nevine dušice i da su odreda bolji od nacionalnih. No, nije u tome problem. Em građani su ti koji ih biraju i snose posljedice svojih odluka pa ih mogu i promijeniti, em tako funkcionira demokracija.

Problem je u tome što je jednostavno nenormalno da se iz jednog centra može bolje upravljati rješavanjem problema građana nego to činiti na najnižoj mogućoj razini vlasti, županiji ili gradovima/općinama, gdje se stvari bolje vide i lakše rješavaju. To je temeljno demokratsko (EU) načelo supsidijarnosti, inače preuzeto iz crkvenog prava, prema kojemu odlučivanje o zajedničkim pitanjima mora biti preneseno na najniži mogući stupanj društvene organizacije.

Dakle, nema tu nikakvog komadanja zemlje ni hiperprodukcije lokalnih šerifa. Kod decentralizacije i regionalizacije riječ je uvijek o funkcionalnom načelu najboljeg načina rješavanja zajedničkih problema građanki i građana.

A to se, često, kosi s interesima određenih političkih skupina koje u vrhu države žele koncentrirati moć – ovlasti i novce – te njima manipulirati kako bi opstajali na vlasti. Očito, uspjevaju u tome. “Nježnoj” centralizaciji u jednoj od najcentraliziranijih država u Europskoj uniji malo tko se više istinski opire.

Građani kao da su se predali.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.

Komentari