Medicinska sestra iz Rijeke: Nisam antivakserica, evo zašto se ne želim cijepiti

Medicinska sestra iz Rijeke: Nisam antivakserica, evo zašto se ne želim cijepiti

Photo: Goran Kovacic/PI. XSELL

Ime joj je Maja, a u razgovaru za DW nije željela da joj se objave prezime i naziv bolnice. Posrijedi je pritom jedna javna zdravstvena ustanova u Rijeci.

“To ne znači da se na nas koji smo protivni neće u budućnosti vršiti znatno veći pritisak, primjerice od države. Osupnuta sam već i sadašnjom kampanjom, javnim prozivanjem i ocrnjivanjem. A sumnjičava sam prema cjepivima jer znam da su dobila dozvole samo zato što je zaraza natjerala svijet da požuri postupak”, riječi su medicinske sestre Maje.

Dodaje da se i dalje ne zna puno toga o bolesti ni o cjepivima, da se uči u hodu i još je puno nejasnoća. I ona svoje stavove iznosi bez dokaza.

UPRAVO SE ČITA

“Sad se još ne zna dovoljno ni o sojevima”, dodala je ona, “pa bih radije čekala dok ne bude pouzdano. U međuvremenu se držim pojačane brige o maskama, osnovne higijene i sličnog. Mi sestre smo u središtu zbivanja, stalno s pacijentima, pa valjda nešto i znamo. Lako uočavamo razne kontradikcije u vezi s koronavirusom i cjepivima. A i razne nesistematičnosti, prenosi Index.hr.

Nejednak tretman izoliranih

Maja, naime, zamjera vlastima nedosljednosti koje svako malo izazivaju rasprave u javnom prostoru, ali i dodatni otpor spram cijepljenja.

Smatra da je zbog toga mnogima nanesena nepravda: “Nejednak tretman je veliki problem. Živim u gradiću pored Rijeke i, dok sam bila u izolaciji, ophodnja je svaki dan tražila da im se pokazujem na balkonu. Ljudima u Rijeci nije bilo tako. I onda se čude što im ljudi ne vjeruju. Da ne pričam o interesima u pozadini, o tome da je farmacija jedan od najvećih biznisa.”

Foto: Riportal

Ova riječka medicinska sestra ističe da pritom ne nagovara druge da se ne cijepe, nego je i vlastitoj djeci prepustila da odluče hoće li se cijepiti ili ne.

Ni druga medicinska sestra s kojom je razgovarao DW ne želi da ju se naziva antivaksericom.

“Neki se mogu čuditi što se ne želim cijepiti, a medicinska sam sestra, pa bih valjda trebala lakše prihvatiti takvu potrebu. Ali možda se ne želim cijepiti baš zato što sam sestra. Možda bolje od drugih razumijem neke detalje o cjepivu”, rekla je Ivana, medicinska sestra koja radi u jednoj zagrebačkoj bolnici, za Deutsche Welle.

Ukupno je već preko 20 godina u toj struci. Ne želi da joj otkrijemo prezime i naziv bolnice.

“Ja pritom uopće nisam antivakserica, bez obzira na to što će me netko svrstati među takve. Samo se ne želim izlagati ovakvom eksperimentalnom cjepivu. Nuspojave su, prema mojim saznanjima, česte, nerijetko ekstremno teške, a nisu još sve ni poznate. Ta i kad se testira neki novi lijek, plaća se onima na kojima se testira. Osim toga, moram podizati dvoje djece i ne mogu si priuštiti teže nuspojave koje znaju potrajati danima”, iznosi svoje tvrdnje medicinska sestra ne otkrivajući pritom na čemu temelji svoje tvrdokorne stavove.

Ivana kaže kako smatra da ni jedno mRNA cjepivo nije prošlo pretklinička istraživanja, čime su ona onda, uvjerena je, automatski diskutabilna, a mehanizam njihova djelovanja joj izgleda zastrašujuće.

“Ostala cjepiva, za razne druge bolesti, svakako prihvaćam, provjerena su i pouzdana. Zato naglašavam da nisam antivakserica i jako mi smeta kad me svrstavaju među takve, ravnozemljaše i slične. Ali ja svejedno namjeravam čekati na pravo cjepivo, a dotad se paziti zaraze na druge načine”, ispričala je ova sestra, prenosi Index.

Dagmar Radin, profesorica te istraživačica javnih zdravstvenih politika na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu komentirala je ovakve izjave, prenosi Index.hr.

Drugo mišljenje (VIDEO):

Bez prostora za spekulacije

“Ovisi s kojeg gledišta započnemo. Generalno, ako su nam ciljevi održiv i funkcionalan zdravstveni sustav, treba nam i procijepljeno osoblje”, rekla je Radin za DW, dodajući da to znači – cijepljenje onim najboljim što se ima u datom trenu. “No ako relativiziramo znanost i sve što znamo o covidu-19”, nastavila je, “doći ćemo do toga da je upitno baš sve.”

“Ipak, neke temelje moramo imati. Istina je da se žurilo s cjepivima jer drugog izbora faktično nije bilo, ali treba reći i da je današnja tehnologija daleko naprednija od one koja je stvorila druga cjepiva, kojima se cijepimo desetljećima. Na koncu, od medicinskih sestara bih očekivala viši stupanj povjerenja u znanost”, naglasila je Radin.

Pojasnila je zatim da medicina nije sasvim egzaktna znanost jer se ishodi ne mogu predvidjeti sa 100-postotnom sigurnošću. No to ni u ludilu ne znači da ostavlja prostor za nekakve spekulacije: “Zato mislim da je neprihvatljivo, s pozicija javnih zdravstvenih politika, da neki zdravstveni djelatnici postupaju u suprotnosti s općom sigurnošću, a možemo je nazvati i nacionalnom.”

Vlasti kompromitiraju epidemiologiju

“Ako hoćete i filozofski, vaša individualna sloboda može ići do točke gdje ne ugrožava zajednicu. Pogotovo ako kao sestra radite s npr. onkološkim pacijentima koji ne mogu primiti cjepivo. Zato bih se zalagala za obavezu cijepljenja među zdravstvenim i još nekim radnicima, a drugo je pitanje koliko je to politički provedivo”, zaključila je Dagmar Radin.

Ta politologinja naposljetku vezuje mogućnost političke izvedbe s propustima vlasti i komunikacijama u prakticiranju javnih politika. Ne samo u Hrvatskoj, vlasti uvelike kompromitiraju epidemiološke mjere koje najčešće bez rezerve zagovaraju.

Istaknula je da smo svjedoci velikih problema koje generiraju političari, ali da to nipošto ne smije u nečijim očima izobličiti znanstvene činjenice i sliku javnozdravstvenih prioriteta.

Cjepiva su razvijena brže. Ali to nije neočekivano

Činjenica je da su cjepiva protiv covida-19 razvijena rekordno brzo, u manje od godinu dana, brže nego što su to mnogi očekivali. No to za znanstvenike nije bilo potpuno neočekivano. Treba imati na umu da se cjepiva protiv novih sojeva gripe već desetljećima razvijaju svake godine. Osim toga, na razvoju cjepiva protiv covida-19 angažiralo se više znanstvenika nego ikada u povijesti jer je bolest paralizirala svijet i uzrokovala goleme žrtve i gospodarske štete. Pritom nije točno da su tehnologije korištene za razvoj tih cjepiva potpuno nove. Čak ni mRNA cjepiva nisu potpuna novost. Istraživanja djelovanja mRNA započela su 1990., a prvi lijek na bazi RNA, fomivirsen koji blokira prevođenje mRNA citomegalovirusa, odobren je još 1998. godine.

Ovdje nije naodmet prisjetiti se da je prvo cjepivo za boginje zapravo bilo inokulat s ovce Smrtne posljedice takvog cijepljenja bile su mnogo veće nego što su od današnjih cjepiva, no kako su istovremeno bile mnogo manje od posljedica velikih boginja, od kojih je umiralo oko 25% zaraženih, neki vladari, poput Katarine Velike, pokrenuli su masovne kampanje inokulacije.

I u kasnijim stoljećima cjepiva su bila puno manje kontrolirana i testirana te manje jasnog mehanizma djelovanja i kvalitete (čistoće). U odnosu na dosadašnja cjepiva, o mRNA cjepivima se u samom startu znalo puno više. Znanstvenicima je tehnologija ovih cjepiva dobro poznata još iz epidemija MERS-a i SARS-a koje uzrokuju koronavirusi slični SARS-CoV-2. Ova cjepiva djeluju na imunološki sustav uz minimum aktivnih i pomoćnih tvari, a tehnološki su najpreciznija i najbolje dizajnirana.

Uz to, njihova proizvodnja lakša je i brža od proizvodnje cjepiva utemeljenih na umrtvljenim virusima.

Sva cjepiva koja su odobrile ključne agencije, poput EMA-e, HALMED-a i FDA, prošla su uobičajene tri faze kliničkih ispitivanja na desecima tisuća sudionika. Ni jedno ispitivanje nije preskočeno i ni jedno cjepivo nije odobreno bez podrobne analize sve dokumentacije o rezultatima svih ispitivanja sigurnosti i učinkovitosti.

U razvoju novih cjepiva puno se vremena uštedjelo tijekom istraživanja, među ostalim i time što je puno toga odrađeno uz pomoć računalnih modela, čime su izbjegnuti pokušaji i pogreške. Također, neke birokratske procedure su skraćene, no to nije utjecalo na rezultate kliničkih istraživanja. Pandemija je bila toliki prioritet da nije bilo financijskih i logističkih prepreka da se sve organizira i provede u najkraćem mogućem vremenu.

Konačno, ključne agencije i dalje pomno prate efikasnost i sigurnost svih odobrenih cjepiva u 4. fazi ispitivanja, nakon što je krenulo masovno procjepljivanje. Do danas je u svijetu podijeljeno više od 3.71 milijarde doza cjepiva, a svi podaci pokazuju da su vrlo učinkovita i sigurna, prenosi Index.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.

Komentari