Meteorologinja objasnila kako se u Istri pojavio tornado koji je savio HEP-ov stup

Meteorologinja objasnila kako se u Istri pojavio tornado koji je savio HEP-ov stup

 

JUČER se u središnjoj Istri iz superćelijskog oblaka razvio tornado. Prema procjenama Istrameta, radilo se o tornadu intenziteta F1.

Tornado se formirao na moru zapadne Istre, a potom je nakon 18 sati ojačao te se premjestio kopnenim dijelom od Poreča prema Pazinu.

UPRAVO SE ČITA

 

Rušio stoljetne hrastove, savio HEP-ov stup

Na svu sreću tornado se kretao nenaseljenim šumskim područjem izbjegavajući sva naselja na svojoj ruti. Kuda je prošao, srušio je brojna stabla, nerijetko i hrastove stare stotinjak godina, a savio je i stup HEP-a, navodi Istramet.

Kontaktirali smo meteorologinju Tanju Renko iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) i upitali je koliko su česta tornada ovog intenziteta u Hrvatskoj i je li na formaciju ovoga u Istri utjecao niz toplinskih valova koji su zadnjih tjedana pogodili Hrvatsku.

Tornada nisu rijetka kod nas, no obično ne budu tog intenziteta i ne uzrokuju veće materijalne štete. Koliko su česta tornada F1 u Hrvatskoj i što je bio uzrok, u meteorološkom smislu, nastanka ovog tornada?

Ako analiziramo sinoptičku situaciju možemo reći da su olujna nevremena koja su nastajala u dosta predjela Hrvatske, posebice na sjevernom Jadranu i u unutrašnjosti bila posljedica pritjecanja vrlo nestabilnog i vlažnog zraka u jugozapadnoj visinskoj struji na prednjoj strani duboke doline koja se protezala zapadnom Europom, sve od Skandinavije na sjeveru do Gibraltara, odnosno planine Atlas.

Za nastanak izražene konvekcije, a i tornada potrebno je nekoliko sastojaka, uvjeta. Dosta vlage u nižim slojevima atmosfere, promjena temperature zraka po vertikali koja uzrokuje nestabilnost te mehanizam koji podiže čest zraka i dozvoljava joj iskorištavanje raspoložive energije. Uz navedene uvjete neophodan je još jedan, a to je smicanje vjetra, odnosno promjena smjera i brzine vjetra u plićem (0-3 km), ali i dubljem sloju (0-6km). Postoje dvije vrste tornada, oni koji nastaju kao sastavni dio mezociklone, oblaka koji osim izraženog uzlaznog strujanja ima i izraženu rotaciju.

Također, postoje i nemezociklonalna tornada koja se kod nas na Jadranu češće nazivaju pijavicama i proces nastanka je malo drugačiji. Kod nas do sada nije napravljena analiza kojom bi se ustvrdio točan broj tornada po njihovom intenzitetu, a pri čemu se najčešće koriste tzv. Fujita skala, odnosno engl. The Enhanced Fujita Scale (EF Scale).

Broj opaženih pijavica/tornada razlikuje se od godine do godine. Prema meni dostupnim podacima i preliminarnoj analizi, gledajući razdoblje od 2001. do 2020. pijavica, dakle tornada nad vodenom površinom bilo je opaženo odnosno dojavljeno najviše 2013. godine, 32 dana s pojavom pijavice i u tih 32 dana zabilježeno ih je čak 94. Za 2020. godinu prikupila sam dojave o pojavi pijavice u 21 dan te ih je bilo 39.

U prikupljanju podataka veliku zaslugu imaju upravo lovci na oluje s kojima sam godinama u kontaktu, a istaknula bih ovim putem velik doprinos Sandra Punceta s Lošinja i Daniela Pavlinovića iz Dubrovnika, kao i udruge Crometeo i Istramet.

Jesu li konstantni toplinski valovi imali utjecaj na njegovo formiranje i znači li to da nas čeka mogućnost pojave dodatnih tornada ovakvog (ili većeg) intenziteta?

Toplija i vlažnija atmosfera svakako je okruženje koje je jedan od uvjeta za nastanak jačih olujnih nevremena uz dodatne sastojke navedene u gornjem odlomku. Nevremena, samim time i pojava tornada povećava se kada na zagrijanu površinu stiže hladniji zrak jer se time povećava nestabilnost atmosfere. Upravo i druga polovina kolovoza, a i rujan su mjeseci kada se takve pojave na Jadranu mogu očekivati budući je more toplo, a sve učestaliji su hladni prodori nad naše krajeve.

Je li u geografskom smislu Istra bila na neki način pogodnija za formiranje tornada F1 od, primjerice, Dalmacije ili Primorja?

Prodori hladnijeg zraka u ovo doba godine češće zahvaćaju sjeverni dio Jadrana, i ovaj je prodor bio baš takav te su već u toku prošlog tjedna najave za jača nevremena bila upravo s naglaskom na to područje, a u petak 30.7. izdano je na stranicama DHMZ-a i posebno priopćenje, a izdana su i  pravovremena upozorenja na grmljavinsko nevrijeme i putem stranice meteo.hr, kao i Meteoalarm platforme.

Putanja kojom se tornado premještao srećom je bila preko uglavnom nenaseljenog područja.

Hoće li tornado intenziteta F1 (ili veći) postati uobičajenija pojava u budućnosti s napretkom klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja?

S globalnim zagrijavanjem svakako će porasti energija atmosfere pa i mora i oceana odnosno cjelokupnog sustava time će se povećati učestalost i intenzitet ekstremnih pojava. Tornada F0 pa i F1 nisu toliko neuobičajeni za naše područje, a to nam ukazuju i brojni znanstveni radovi koji su obrađivali pojavu tornada u Hrvatskoj.

Vjerojatno najpoznatiji tornado u Hrvatskoj dogodio se 1892. godine kod Novske, o kojem je pisao Andrija Mohorovičić. Osim što je počupao ogroman broj stabala, tornado je izbacio vagone s tračnica, a stražnji vagon bio je odbačen čak 30 m dalje. Vrlo izražena pijavica zabilježena je i kod Bibinja 18. kolovoza 1994. Ona je čak zarotirala trajekt na moru. Na tu temu je objavljen i znanstveni rad.

Pijavica je na Jadranu, ali i na kopnu, bilo oduvijek. Od nedavnih događaja treba spomenuti i snažnu pijavicu kod Splita 2016. godine koja se premjestila vrlo blizu glavne meteorološke postaje Split – Marjan.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.

Komentari