VELIK USPJEH

Značajno priznanje: Opatija je ‘najbolji srednje veliki hrvatski grad’ u kategoriji Gospodarstvo

Najbolji gradovi za gospodarstvo su Opatija, Samobor i Hvar, za demografiju i mlade Vukovar, Labin i Crikvenica, a najbolji gradovi za život su Varaždin, Sveta Nedelja i Rab.

Grad koji je u proteklih godinu dana ostvario najveći napredak na polju kvalitete života je Opuzen, a EU fondove je najuspješnije koristio Grad Rijeka. Rijeka je pobjednik i u  Smart City kategoriji među velikim gradovima, a najpametniji srednji i mali gradovi su Zaprešić i Krk. U Eco City kategoriji titulu najboljega i ove je godine osvojio Osijek…

Svečanim proglašenjem i podjelom plaketa pobjednicima jučer je u Opatiji i službeno završen ovogodišnji izbor za Najbolji grad kojega, petu godinu zaredom, organiziraju Jutarnji list, gradonačelnik.hr  i Agencija Ipsos. 

Proglašenju najboljih gradova su nazočili i premijer Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU  Nataša Tramišak, ministar pravsuđa i uprave Ivan Malenica.

Metodologija: Službeni podaci i brojke temelj su izbora za Najbolji grad

Izbor najboljih hrvatskih gradova prvi je izbor u Hrvatskoj u kojem se temeljem objektivnih i mjerljivih kriterija rangiraju svi hrvatski gradovi. Ovo je izbor u kojem ne presuđuje dobar imidž i PR, čak niti izvrsni projekti i mjere koje su gradovi lansirali posljednjih godina, a kojih je zaista jako puno i kojima pokazuju da se reforme i pozitivne promjene itekako mogu pokrenuti i s lokalne razine, ne čekajući uvijek intervenciju i mjere s državne razine. 

Temelj ovog izbora su brojke, službeni i javno dostupni podaci za trogodišnje razdoblje, ove godine to je razdoblje od 2019. do 2021. godine. Uvijek analiziramo trogodišnji period kako bi minimalizirali neuobičajena godišnja odstupanja i oscilacije. Kako bi izbor bio što vjerodostojniji, gradove smo podijelili i nagrade dodjeljujemo u tri kategorije – mali (do 10.000 stanovnika), srednji (10.000-35.000 stanovnika) i veliki gradovi (gradovi sjedišta županija i oni s preko 35.000 stanovnika). 

U pet kategorija – gospodarstvo, obrazovanje i mladi, kvaliteta života, EU fondovi i najveći napredak, nagrade dodjeljujemo temeljem proračunskih i javno dostupnih službenih podataka. Uz to, temeljem prijava samih gradova stručni žiri bira najbolje na području zaštite okoliša i pametnog upravljanja – Eco i Smart City gradove.   

I dok se Eco City nagrada dodjeljuje temeljem konkretnih projekata koje su sami gradovi prijavili, u Smart-City kategoriji gradovi se rangiraju i temeljem posebne metodologije koju je izradila tvrtka Apsolon.  

Izbor najboljih u ostalih pet kategorija temelji se na nizu  kriterija i relevantnih brojčanih pokazatelja – konsolidiranim podacima Ministarstva financija o izvršenju proračuna, Indeksu razvijenosti koje objavljuje Ministarstvo regionalnog razvoja te podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog  zavoda za zapošljavanje, koji su sofisticiranom i preciznom metodologijom standardizirani i pretvoreni u indekse. 

U izboru najboljih gradova u kategoriji gospodarstvo tako su, primjerice, analizirani i uspoređeni pokazatelji – od prosječnog dohotka, stope siromaštva, nezaposlenosti, zaposlenosti, indeksa nezaduženosti, bruto plaća, izdvajanja samih gradova za gospodarstvo, itd… 

Kad je u pitanju izbor najboljih u kategoriji obrazovanje, demografija, mladi i socijalna politika, računa se na temelju izdvajanja za obrazovanje, za obitelj i djecu, stipendije, školarine, u obzir su uzeti i vrtićki standardi, itd… U kategoriji Kvaliteta života direktan input za kreiranje kriterija i parametara po kojima su gradovi uspoređivani dali su sami građani kroz istraživanje koje iz godine u godinu provodi Ipsos i u kojemu građani odgovaraju na pitanja o tome što im je najvažnije za kvalitetu života u njihovom gradu. Temeljem njihovih odgovora, uspoređuju se pokazatelji gradova po čak 30 različitih indikatora i dobiva poredak gradova koji svojim građanima osiguravaju najbolju kvalitetu i standarde življenja. 

Najveći napredak računamo, pak, tako što uspoređujemo poredak gradova u kategoriji kvaliteta života u odnosu na godinu ranije, a u finale ulazi pet gradova koji su napravili najveći skok.  

Što se, pak, tiče kategorije Prvak EU fondova, prilikom računanja ove nagrade korištena su dva pokazatelja. Zbrojene su sve direktne i indirektne pomoći EU-a za razdoblje od 2019. do 2021. godine te je uzet njihov prosjek. Kao prvi pokazatelj ta vrijednost je prikazana per capita za pojedini grad, te je rangirana. Drugi pokazatelj je udio po zbroju svih povučenih sredstava (direktnih i indirektnih) za sve gradove, prikazanih kao udio u totalu povučenih svih sredstava pojedinog grada, što je onda rangirano.

Na kraju se sa istim ponderom vrijednosti za oba pokazatelja uzeo prosjek dva navedena ranga, te ponovo odredio najuspješniji grad. Kao i uvijek, kada su analize uspješnosti gradova u korištenju EU fondova u pitanju, treba naglasiti da su kao baza korišteni podaci Ministarstva financija o izvršenju proračuna, u kojima su vidljiva samo sredstva koja su povukli sami gradovi, a ne i njihova poduzeća i institucije.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari