ATRAKCIJA UZ RJEČINU

Video |(RI TV) BAJKOVITA ATRAKCIJA UZ RJEČINU! Mlin Žakalj snimili smo iz zraka, romantična ruševina kao podsjetnik na industrijsku prošlost Rijeke

Idi na originalni članak
Foto: Mateo Levak/Riportal

Sunčani dani na kraju studenog, nažalost u vrijeme korona-krize, idealni su za posjet ostacima jednoga od 27 nekadašnjih mlinova u kanjonu Rječine

Oglas

Mlin Žakalj, jedan od nekadašnjih 27 riječkih mlinova za žitarice, danas je romantična ruševina obrasla bršljanom. Ostaci visokih zidova pogonske zgrade mlina uz Rječinu nijemi su svjedoci prošlosti koji u posjetitelja/izletnika potiču maštanje o nekim drugim, prošlim vremenima.

Foto: Mateo Levak/Riportal

Mlin u Žaklju najveći je riječki mlin za žitarice. Podignut je u kanjonu Rječine kao jedan od brojnih lokalnih mlinova izraslih sredinom 19. stoljeća kojih je uz Rječinu bilo 27.

Mlin je prvotno bio u vlasništvu Luke Matkovića (1839.–1841.), a nakon što ga je Matkovićev sin Gašpar prodao, mlin dolazi u vlasništvo Tršćanina Carla d`Ottavija Fontane i Marca Pigazzija, piše rijekaheritage.org.

Tršćanski investitori znatno ulažu u otkupljeni maleni mlin pa izgrađuju branu i kanal, a cijeli kompleks povezuju mostom preko kanjona Rječine i cestovnim odvojkom do Lujzinske ceste.

Foto: Mateo Levak/Riportal

Mehanizam novoga mlina bio je napravljen prema američkoj, poslije belgijskoj, tehnologiji i imao je osamnaest kamenih kola. Na strojevima je bilo zaposleno više od stotinu radnika.

Foto: Mateo Levak/Riportal

Žito je dolazilo iz Rusije, Rumunjske, Banata, a brašno se izvozilo u Englesku, Francusku, Brazil, Njemačku i Balkan.

Foto: Mateo Levak/Riportal

Nakon što je mlin 1862. izgorio, kupilo ga je društvo Stabilimento commerciale di farine di Fiume s Ignacijom Scarpom na čelu. Godine 1865. izgrađena je impozantna peteroetažna građevina, 90 m dužine i 25 m visine, s unutarnjom skeletnom konstrukcijom od lijevanog željeza i drva, s drvenom krovnom strukturom kombinirane dvostruke stolice i jednostruke visulje.

Foto: Mateo Levak/Riportal

Uz ovu građevinu nalazila se četveroetažna poslovno-stambena zgrada uprave te prizemna stambena zgrada i portirnica smještena uz gornji ulaz, uza sam most preko riječnog korita.

Foto: Mateo Levak/Riportal

Rad mlina može se pratiti do 1918. godine. Nakon Prvoga svjetskog rata bio je potpuno napušten. Znatnu devastaciju doživljava u Drugome svjetskom ratu kada je miniran most i oštećen kompleks, piše rijekaheritage.org.

Foto: Mateo Levak/Riportal
Foto: Mateo Levak/Riportal
Foto: Mateo Levak/Riportal
Foto: Mateo Levak/Riportal
Foto: Mateo Levak/Riportal
Foto: Mateo Levak/Riportal
Foto: Mateo Levak/Riportal
Foto: Mateo Levak/Riportal
Foto: Mateo Levak/Riportal
Exit mobile version