(VIDEO) Stručnjaci zabrinuti zbog najavljenog popisa stanovništva: ‘Jedna smo od pet najugroženijih zemalja na svijetu’

(VIDEO) Stručnjaci zabrinuti zbog najavljenog popisa stanovništva: ‘Jedna smo od pet najugroženijih zemalja na svijetu’

Svaka odgovorna politika mora znati kojim stanovništvom raspolaže

Nije vijest da Hrvatska gubi sve više stanovnika. Iseljavanje i negativni demografski trendovi rezultirali su smanjenjem broja građanki i građana, a koliko nas točno ima, trebao bi otkriti popis stanovništva 2021. godine, koji će se prvi put provoditi elektroničkim putem.

Više u VIDEOPRILOGU:

UPRAVO SE ČITA

Prema popisu stanovništva iz 2011. u Hrvatskoj je živjelo 4.290.612 ljudi. Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, 2018. nas je bilo 200.000 manje, ali zdravstvenih osiguranika i osiguranica ove je godine više nego stanovnika i stanovnica. Te nelogičnosti bi trebao ispraviti novi popis stanovništva 2021. godine.

“To je popis, instrument koji bi trebao ustanoviti koliko ljudi živi zaista na prostoru Republike Hrvatske, koje su to strukture jer svaka odgovorna politika mora znati kojim stanovništvom raspolaže”, objašnjava demograf Marin Strmota.

Iz Ministarstva uprave nadaju se da će im u tome pomoći sustav e-Građanin. Naime, u nacrtu novog prijedloga Zakona o popisu stanovništva stoji da će se stanovništvo 2021. u popis stanovništva moći upisivati samostalno.

Građanima i građankama se ta ideja baš ne sviđa. Nisu sigurni da je to baš pametno, primjerice većina starijeg stanovništva nije uključena u to pa upozoravaju da oni onda ne bi ni bili na popisu. S druge strane, mnogi – bez obzira na godine, taj sustav niti ne koriste.

U sustavu e-Građani registrirano je tek oko 750.000 stanovnika i stanovnica. Osim toga, pristup mu imaju i oni koji više ne žive u Hrvatskoj što bi moglo kompromitirati rezultate popisa, smatra Strmota i predlaže: “Možda bi trebalo tražiti neki modalitet da postoji neka opcija dodatnog odgovora ili bilježenja IP adrese”.

No, Državni zakon za statistiku se dosjetio novog oblika kontrole. Popis će se obavljati u dvije faze. U prvoj će se građani i građanke sami potpisivati, a nakon petodnevne obrade tih podataka, popisivači i popisivačice će ipak na teren i to da bi kontrolirali točnost tih podataka, a onda će popisati i ostatak stanovništva.

Koja je svrha?

Međutim, postavlja se pitanje koja je svrha internetskog popisivanja.

“Sve te nove metode u tom dijelu digitalizacije će svakako olakšati”, uvjeren je ministar uprave Ivan Malenica.

No, kojom god metodom se prikupljalo podatke, struka ne dvoji da rezultati neće biti dobri, a Strmota napominje: “Hrvatska je jedna od pet najugroženijih zemalja na svijetu po demografskim trendovima.”

I taj problem metodologija popisa ne može riješiti.
Ilija Radić

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.

Komentari