Ovo nisu vijesti iz neke zemalja trećeg svijeta, nego samo iz posljednjih mjesec dana iz Njemačke
Nedostaje nastavnika, majstora, medicinskih radnika, nema lijekova, vlakovi kasne, digitalizacija je spora. Ovo nisu vijesti iz neke zemalja trećeg svijeta, nego samo iz posljednjih mjesec dana iz Njemačke, piše DW.
Priopćenje Savezne agencije za mreže krajem studenog trebalo bi djelovati šokantno, ali zapravo nikoga nije iznenadilo. Ponuđači mobilne telefonije Telekom, Telefonica i Vodafone su ove godine postavili predajnike kako bi zatvorili 95 „slijepih mrlja” u Njemačkoj – područja gdje mobilnih signala nije bilo ili su bili vrlo slabi. Zapravo su se operateri obvezali da će ove godine zatvoriti 500 takvih rupa. Ali, i dalje oko tri posto teritorija Njemačke ne prima signal u 4G/LTE ili u 5G formatu.
Početkom prosinca je most na autocesti 45 na zapadu zemlje imao neslavan rođendan – punih godinu dana bio je zatvoren za promet zbog oštećenja. Trebalo bi ga srušiti i napraviti novi, ali se još nije ni počelo. Godinu dana vozači voze naokolo, trošeći sate u gužvama. To je tek jedan od četiri tisuće mostova u Njemačkoj kojima treba hitna sanacija.
U isto vrijeme na Twitteru je jedan novinar javio: „Brzi vlakovi na liniji Hamburg-Berlin su tako prepunjeni da po 20 ili 30 minuta ne mogu krenuti sa stanice. Kreću se brzinom hoda, vlakove moraju napustiti putnici koji nisu rezervirali mjesto za sjedenje. Odrasli ljudi se skrivaju u toaletima ili blokiraju izlaz koferima.”
Klaus Weselski, šef Sindikata njemačkih mašinovođa, o tome je rekao: „Željezničari i ja se stidimo zbog ovakve usluge koju nudimo društvu.” Svega 50 do 60 posto vlakova na dugim prugama stiže na vrijeme u stanice. Po ukupnom vremenu kašnjenja, ova godina je za Njemačku željeznicu najgora u povijesti.
Gradić Hohenstein-Ernsttal u Saskoj: 12. prosinca očajni roditelji pišu ministru kulture jer u jednoj srednjoj školi kronično nedostaje nastavnika. Toliko čak, da se nastava vjeronauka uopće ne održava, a u nekim razredima uopće nema biologije, muzičkog, sociologije. U njemačkim školama nedostaje 40.000 nastavnika. Istovremeno je objavljena studija prema kojoj svaki peti učenik osnovne škole ne dostiže ni minimum predviđenog znanja iz njemačkog i matematike.
Rheinberg, 13. prosinac: Gradski vrtić opet se zatvara na dva dana zbog bolesti osoblja, i jednoj majci prekipi: Odvela je sina u vijećnicu da bi ga ostavila gradonačelniku na čuvanje dok ide na posao. Gradonačelnik ju je zbunjeno primio i saslušao. Pričala mu je o drugoj majci koja prethodnog dana nije mogla ići na kemoterapiju jer nije imao nikoga tko bi joj mogao pripaziti na dijete. Trenutno njemačkim vrtićima nedostaje preko sto tisuća odgajateljica.
Istog dana neimenovana medicinska sestra govori za javni servis ZDF o tome kako joj izgledaju smjene: „Doživjela sam da ljudi na hitnoj čekaju po 40 sati na pregled, i da jedva ih stižemo obići u to vrijeme. Kad stignemo do sobe, neki tamo leže mrtvi iako nisu morali umrijeti.” Samo na stanicama intenzivne njege u Njemačkoj nedostaje 50.000 njegovatelja, ukupno ih nedostaju stotine tisuća. To se dobro vidjelo za vrijeme vala respiratornih infekcija kod djece – kreveta ima, ali oko 40 posto kapaciteta nema tko zbrinjavati. Djeca se često voze u udaljene gradove u klinike.
General-major Ruprecht von Butler piše bijesno pismo zapovjedniku kopnene vojske, a to objavljuje Spiegel 17. prosinca: Od 18 tenkova tipa Puma nijedan jedini ne funkcionira. „Možete zamisliti kako vojnici sad procjenjuju pouzdanost Pume, upotrebljivost tog vozila je unatoč pripremama kao pogađanje brojeva za loto.”
Bundeswehr je prije dvadeset godina naručio 350 ovih tenkova po cijeni od 7,6 milijuna eura po komadu. Do danas je cijena dogurala na 17 milijuna, ali i dalje nisu ni za šta. Takva traljava nabavka naoružanja prati vojsku godinama – bilo je problema s haubicama, jurišnim puškama, helikopterima i podmornicama.
Subota, 17. prosinac: dijete ima temperaturu, bol u grlu, natečene krajnike – u hitnoj pomoći kažu da su to streptokoki. Majka zove različite apoteke, ali nijedna nema penicilin. Na kraju nabavlja lijek od jedne druge majke koja ima neotvoreno pakovanje kod kuće – našle su se preko jedne WhatsApp grupe. Trenutno se 330 lijekova jedva može naći u Njemačkoj. Gotovo da nigdje nema običnih sirupa za djecu na bazi ibuprofena i paracetamola.
Gerd Landsberg iz Njemačke konferencije gradova je u četvrtak (22. prosinac) komentirao zakon prema kojem sve općine do kraja ove godine moraju omogućiti da se zahtjev za vozačku dozvolu podnosi digitalnim putem, ali to mnoge općine nisu ispunile. „Nije dovoljno reći da nešto želimo raditi online. Za to je potrebno obučiti ljude.” Prema stupnju digitalizacije javne uprave u zemljama EU-a i kandidatima, Njemačka je tek 21. od 35 europskih zemalja.
Savezna agencija za mreže upozorava da bi toplotne pumpe i električni automobili mogli preopteretiti strujnu mrežu. Strah od blackouta je pojačan zbog manjka energenata.
No i na te toplotne pumpe, koje se vide kao spas za domaćinstva, čeka se između tri i devet mjeseci. S jedne strane ne stižu na vrijeme, a s druge nema dovoljno električara koji ih znaju ugraditi. Procjene govore da Njemačkoj treba još 17.000 električara ako želi postaviti dovoljno pumpi, prenosi Net.hr.