Zašto su svi ludi za Bitcoinom? Stručnjak objašnjava kako se zarađuje i što slijedi….

Zašto su svi ludi za Bitcoinom? Stručnjak objašnjava kako se zarađuje i što slijedi….

Foto: Unsplash

Dok se gospodarstva diljem svijeta oporavljaju od ekonomskih posljedica lockdowna koji su izazvali koronakrizu, burze su u drugoj polovici prošle godine počele aktivnije trgovati.

Nagovještaj je to oporavka kojeg su prognozirali Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka i Europska komisija. No, kratku, ali duboku krizu gotovo da nisu niti osjetile kriptovalute. Ona najjača, bitcoin, postala je još jača, pa je proteklog utorka po prvi puta njegova vrijednost prekoračila magičnu granicu od 50.000 dolara. Tako je vrijednost jednog bitcoina u trenutku pisanja teksta bila oko 55.286 dolara ili 345.401 kuna i neprekidno je oscilirala, piše Net.hr.

Za to bi se moglo kriviti kretanja na paralelnom, digitalnom financijskom tržištu, no vrijednost bitcoina je skočila za 14 posto kada je južnoafrički multimilijarder i trenutno najbogatiji čovjek na svijetu, Elon Musk najavio da će Tesla uložiti milijardu i pol dolara u bitcoine te da će se njima moći kupovati njegova električna vozila. Od početka godine, vrijednost bitcoina porasla je za ukupno 72 posto, pa su tu u igri svakako i brojni drugi faktori.

UPRAVO SE ČITA

Jedan od njih je i to, što ga je, prema riječima ekonomskog analitičara Marija Gatare, nemoguće svrstati niti u jednu klasičnu kategoriju financijskog dobra. Usprkos tome, usporedio ga je s jednim od najcjenjenijih dobara, po čijoj se vrijednosti burze i dalje ravnaju.

“Ključna je stvar da je bitcoin teško klasificirati ili kategorizirati. On nije imovina, jer ne donosi nekakav prinos. Nije ni valuta u ovom trenutku, jer nije općeprihvaćeno sredstvo plaćanja, zato što toliko divlja i ima ogromne oscilacije. Ekonomisti se još uvijek spore oko toga što je zapravo bitcoin. Vjerojatno je najbliži zlatu i sličnim kategorijama”, pojasnio je Gatara za Net.hr te dodao da ne može objasniti varijacije u vrijednosti bitcoina, istaknuvši kako se vjerojatno radi o euforiji u kojoj se ljudi nadaju kako će njegova vrijednost biti još veća.

Naš poznati poduzetnik Hrvoje Prpić još je 2017. prognozirao kako bi bitcoin mogao doseći vrijednost od 100.000 dolara. Sada je na pola puta, no analitičar Gatara ne želi izlaziti s takvim prognozama, jer bitcoin je jednostavno nepredvidljiv.

“Kod Bitcoina i 100 i 300 i 50 tisuća dolara nemaju nikakvog smisla. Kako će se to procijeniti? On vam ne donosi nikakve dividende, ne koristi se u industriji… Nema načina za procjenu njegove vrijednosti i tu je ona priča o razlici između cijene i vrijednosti. Cijena je ona kojom se trguje trenutno, a vrijednost ima veze s nekakvim fundamentima, kojih u slučaju bitcoina nema. Vi da kupite milijunti dio bitcoina, gledajući sva zbivanja, nema šanse da ćete ga potrošiti u špeceraju, jer očekujete, nadate se, vjerujete njegovom rastu. To je užasna prepreka u tome da bitcoin postane općeprihvaćeno sredstvo plaćanja, jer ga nitko ne kupuje kao valutu, već se kupuje kao investicija”, smatra Gatara, piše Net.hr.

‘Bitcoin je dizajniran za narod’

No, kako funkcionira ta neopipljiva investicija, čija se vrijednost ni u jednom trenutku ne može procijeniti? Je li ona rezervirana za “vukove” s Wall Streeta ili svatko može imati komadić digitalnog zlata? Što napraviti s njim? Odgovore na ta pitanja ponudio nam je Petar Ofak, kojega su kriptovalute zaintrigirale sredinom 2017., kada je počeo rudariti drugu kriptovalutu, Ethereum. Hobi mu se u međuvremenu pretvorio u posao, pa sada radi kao kripto edukator i operater u Bitcoin Storeu. On kaže da bilo tko može kupiti bitcoin ili neku drugu kriptovalutu već za nekoliko stotina kuna.

“Bitcoin je dizajniran za narod. Bilo tko može kupiti bitcoin ili njegov mali dio i postati njegov isključivi vlasnik. Naime, on je djeljiv na osam decimala te svatko može za nekoliko stotina kuna kupiti svoj prvi djelić bitcoina”, rekao je i istaknuo kako on služi kao “ušteđevina i prijenos vrijednosti bez posrednika, ali je sve više prihvaćen i kao sredstvo plaćanja”. Dodao je kako u Hrvatskoj postoje brojne web-trgovine, ali i fizički dućani koji već sad prihvaćaju kriptovalute, a postoje i opcije za njihovu implementaciju u sustave fiskalnih blagajni.

Ipak, zašto je bitcoin od svih digitalnih valuta najvrijedniji? Vjerojatno se isto pitanje može postaviti i za redovite valute poput dolara ili eura, no poanta je i kod jednih i kod drugih potpuno ista. “Bitcoin je najpopularnija kriptovaluta s dobrim razlogom. Već 12 godina funkcionira bez ijedne sekunde prekida rada; 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, svakih desetak minuta, bitcoin rudari kreiraju novi blok transakcija i mreža nastavlja neprekinutim tokom”, govori Ofak te pojašnjava još jedan pojam koji digitalno zlato povezuje sa stvarnim.

“Rudari procesuiraju transakcije i osiguravaju bitcoin mrežu. Za svoj rad su plaćeni od blok nagrada koje trenutno iznose 6,25 bitcoina po svakom bloku. Posredan izvor prihoda su transakcijske naknade koje korisnici plaćaju rudarima za procesuiranje njihovih transakcija”, pojasnio je, piše Net.hr.

Bitcoinom do mirovine

Kriptovalute mogu postati i vrlo zanimljiv hobi. Tako 29-godišnji Miroslav, informatičar iz Zagreba u slobodno vrijeme ulaže u altcoinove, odnosno “žarište zanimljivih inovacija koje svakim danom proširuju mogućnosti kriptovaluta”, kako tvrdi Ofak. Iako on smatra da plaćanje digitalnim valutama ima brojne prednosti nad uobičajenim načinima plaćanja, Miroslavu to nije bitno, jer je on odlučio kriptovalute pretvoriti u dugoročnu investiciju kojom će si osigurati egzistenciju u budućnosti.

“Je li bitcoin priznat kao sredstvo plaćanja ili ne, u potpunosti mi je nebitno, jer on ne služi kao valuta za plaćanje, već kao obrana protiv inflacije i protiv kontrole banaka. Prosječni Hrvat može imati štednju u bitcoinu da bi izbjegao inflaciju i kontrolu banaka nad njegovom ušteđevinom samo ako je spreman trpiti privremeni pad tržišta da bi poslije iskusio ogromni rast”, tvrdi Miroslav i dodaje kako kriptovalutama trguje zbog “stvaranja profita da mogu ući u prijevremenu mirovinu.”, piše Net.hr.

Paradoksalna ograničenja

Jedna od posebnosti bitcoina je i njegova ograničena ponuda. Naime, za razliku od dolara, eura ili kuna, koje se u kriznim vremenima mogu tiskati, ponuda bitcoina je ograničena na 21 milijun. Od toga, milijun navodno posjeduje njegov stvaratelj ili grupa njih koji se kriju iza imena Satoshi Nakamoto. Po sadašnjoj su vrijednosti oni teški 50 milijuna dolara, a nitko ne zna kolika će vrijednost njihove digitalne ušteđevine biti kada se svi bitcoini izrudare. Iako se procjenjuje da je dosad izrudareno oko 18,5 milijuna bitcoina, Ofak tvrdi da će posljednji biti izrudaren tek 2140. godine, dok će se transakcije normalno nastaviti.

Za razliku od kriptoedukatora i hobističkog “rudara”, analitičar Gatara ne dijeli oduševljenje “boomom” vrijednosti kriptovaluta. On u cijeloj priči vidi nekoliko paradoksa, a najveći je upravo njegova ograničenost ponude.

“Dok se bitcoini rudare, odnosno proizvode, postoji snažna potražnja u dobroj mjeri nastala u nadi da će bitcoin postati opće prihvaćeno sredstvo plaćanja. Ljudi vjeruju u njegovu svijetlu budućnost. S obzirom na to da sve više ljudi kupuje bitcoin, njegova cijena u uvjetima stabilne ponude raste. Ali onda dolazi trenutak kad su se svi bitcoini izrudarili. Dotad apsolutno nitko ne želi plaćati bitcoinom, jer ga nitko ne želi doživljavati kao valutu, nego kao investiciju. Kad se sve izrudari, imate u ruci gomilu investicija, ali nemate valute. Što onda s njim? To je užasan paradoks. Investitori gomilaju bitcoin u nadi da će njegova vrijednost rasti. Onda se on izrudari i upravo zbog toga što svi očekuju njegov rast, nije se pretvorio u općeprihvaćenu valutu i što će onda s njim?”, pita se Gatara, piše Net.hr.

Da bi on postao uobičajeno sredstvo plaćanja, klasično financijsko tržište trebalo bi, prema riječima analitičara Gatare, prihvatiti blockchain. No, on upozorava kako to ima i svojih mana. “Visa može obraditi puno više podataka klasičnim mehanizmom, nego putem blockchaina. Prebaciti blockchain na financijska tržišta gdje postoje visokoučinkoviti trgovci koji trguju milijunima dionica u sekundi, nije dobro tehničko rješenje i on tamo nema što tražiti. Jednostavno je spor”, govori Gatara i zaključuje:

“Možda se tad pretvori u sredstvo plaćanja, ali nismo ni spomenuli regulatorne prepreke. Zaista sumnjam da će Njemačka ili SAD dopustiti da bitcoin parira euru ili dolaru. Zuckerberg je probao. Lybra je nekakav pokušaj toga, pa su ga poklopili odmah, jer je postojala ambicija da to postane stvarno sredstvo plaćanja, da ga izvuče iz ove bitcoinove zone špekulacije i da postane općeprihvaćena valuta. On je to zamislio kao košaricu valuta, pa je taj projekt ugašen prije nego što je počeo.”

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.

Komentari