Bogate zemlje imaju puno moderniji vozni park, više od polovice novoregistriranih automobila u Švedskoj su električna vozila, u Danskoj, Finskoj, Nizozemskoj i Njemačkoj udio je negdje oko trećine. Kod nas? Oko 1,8 milijuna automobila u prosjeku je staro oko 15 godina, a samo 34.000 su elektični i hibridni
Hrvatska je jedna od pet europskih zemalja s najmanjim brojem električnih automobila na cestama, među novoregistriranima ih je svega 5 posto. A nalazimo se u dobrom starom društvu Bugarske i Poljske.
Zanimljive je podatke objavila Revija HAK-a, koja jasno pokazuje da su auti na baterije popularni u nekoliko najbogatijih zemalja zapadne Europe.
Isti ti podaci potvrđuju ono što smo u Direktu rekli već puno puta i to da država bi kupovinu električnih auta trebala poticati malo pametnije nego da jednom godišnje podijeli novac u manje od sat vremena.
Kupi brzo, prije nego što ode, samo danas, možda stigneš, možda ne – tako otprilike izgledaju poticaji za električna vozila u Hrvatskoj.
Sredstva su ograničena, iznosi relativno veliki, a javnim novcem financiraju se i auti koji koštaju kao pola stana u Zagrebu.
“Sustav se mora unaprijediti zbog toga što se pokazalo kroz prijašnje njegovo djelovanje da ne funkcionira u smjeru u kojem mi to želimo”, govori Kristijan Tićak, urednik auto-moto magazina.
A smjer je jasan, elektrifikacija voznog parka. I da, znamo svi, oni su skupi, a i manje praktični od benzinaca i dizelaša. Međutim, Europska unija je postavila nove ciljeve. U 2022. električni automobili su činili 21,6 posto novih automobila u državama članicama.
“Promet je trenutačno odgovoran za oko jednu trećinu emisija stakleničkih plinova u Europskoj uniji. To se mora i hoće promijeniti. Uskoro će biti moguće putovati električnim automobilom iz Švedske u Bugarsku”, priča Michael Bloss, zastupnik u Europskom parlamentu.
No teško da će tim autom upravljati Slovaci, Česi, Bugari, Poljaci ili Hrvati jer je postotak novo registriranih električnih automobila u tim zemljama nizak, kao što su niski i prosječni godišnji neto prihodi državljana tih zemalja.
S druge strane, bogate zemlje imaju puno moderniji vozni park – više od polovice novoregistriranih automobila u Švedskoj su električna vozila, u Danskoj, Finskoj, Nizozemskoj i Njemačkoj udio je negdje oko trećine. Čini se da je stvar jednostavna -više para, više skupih auta.
Međutim, Portugal ima četverostruko više električnih automobila od Hrvatske, a niti 1,5 puta veća prosječna godišnja primanja po glavi stanovnika.
“Oni su 2019. napravili tu opciju s punim povratom poreza pri kupovini električnih vozila, dodatno su poticali kupovinu električnih vozila s 3000 do 4000 eura poticaja, napravili su besplatne cestarine na autocestama za EV i još su napravili besplatne parkinge diljem grada za EV”, rekao je Tin Koren iz udruge Strujni krug.
Što znači da država može električna vozila građanima učiniti itekako financijski prihvatljivijima. Sveukupno 21 europska zemlja to radi putem subvencija, dok njih 5 ima smanjene poreze.
Tako Danska ima minimalni porez za potpuna električna vozila u iznosu od 45 eura. Finska ima subvencije od 2000 eura za osobni automobil do 50 tisuća eura za električni kamion. A u Portugalu dobiju 3000 eura za auto jeftiniji od 62 i pol tisuće eura.
“Udruga Strujni krug ima 2 cilja, da se ukloni PDV za električna vozila za pravne osobe. A što se tiče postojećih vozila, želimo to namijeniti za fizičke osobe, da se pojedinačni iznos smanji na 5, 6 tisuća eura, kako bi bilo više poticaja za više osoba”, dodaje Tin.
“Bilo bi dobro da imamo sustav koji se može primjenjivati kroz cijelu godinu jer što se dešava, netko dođe kupiti električni auto, ne uspije ući u taj vlak za subvenciju i onda kupi konvencionalan auto ili čak i dizel auto, kojem će prema Direktivi EU skoro doći kraj”, govori Tićak.
Oko milijun i 800 tisuća automobila na hrvatskim cestama prosječne je starosti oko 15 godina, a samo mali dio – oko 34 tisuće su na elektični i hibridni pogon. Evidentno je da poticaji moraju biti bolji, piše Danas.hr.