POČIVALI U MIRU

Na trajektu Lastovo poginuli su Boško (58), Marko (38) i Denis (54); “Boško je obožavao taj prokleti brod”

Idi na originalni članak
Foto: Index (Nel Pavletic/PIXSELL, Screenshot: Dalmatinski portal)

Tri su dana prošla od tragične nesreće na rivi u Malom Lošinju u kojoj su život izgubila tri pomorca, dok je četvrti teško ozlijeđen.

Oglas

Život su izgubili 58-godišnji vođa stroja iz Višnića Boško Kostović, te kormilari, 38-godišnji Marko Topić iz Solina i 54-godišnji Denis Šarić iz Zadra. Na njih je u nedjelju oko 15:30 sati pala više tona teška rampa koja služi za ulazak vozila na trajekt Lastovo. 

U trenutku pada rampe, ispod nje su se nalazili vođa stroja i dvojica kormilara, te prvi časnik palube koji je jedini preživio i s teškim tjelesnim ozljedama je helikopterom prebačen u riječku bolnicu. Iz Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci istog su dana naveli kako su četvorica stradalih radnika obavljali pregled rampe, piše Index.

Trajekt skoro deset godina plovio pod japanskom zastavom

Novi list piše kako su smrtno stradali pomorci bili višegodišnji zaposlenici Jadrolinije. Kostović je na brodovima Jadrolinije plovio 35 godina. Šarić je u Jadroliniji radio posljednjih 18 godina, dok je Topić zadnje tri godine bio član posade Jadrolinijih brodova. 

Trajekt Lastovo jedan je od najstarijih brodova u floti Jadrolinije, već desetljećima plovi Jadranom. Izgrađen je još 1969. u jednom od najuglednijih japanskih brodogradilišta, poznatom po kvaliteti i dugovječnosti svojih brodova.

Skoro deset godina je plovio pod japanskom zastavom, prije nego što ga je Jadrolinija preuzela 1978. godine. Iako je prvotno dobio naziv Partizanka, ubrzo nakon toga preimenovan je u Lastovo I, kako bi bolje odražavao povezanost s istoimenim otokom. Godine 1998. brod je konačno preimenovan u Lastovo, ime pod kojim je postao poznat diljem Jadrana. 

Prije 31 godinu izbio požar u strojarnici 

Ovo nije prvi incident koji se povezuje s navedenim brodom. 1993. godine je na brodu izbio požar u strojarnici. Požar je zahvatio brod 15. kolovoza, na vrhuncu turističke sezone, uzrokujući evakuaciju putnika i posade. Iako su oštećenja bila značajna, a brodu je prijetilo rezalište, Lastovo je spašen i vraćen u službu.

Upravo je pokojni vođa stroja Kostović prije tri i pol godine u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju govorio o navedenom brodu. “Da ga nema, otočanima nema ni života. Treba mu spomenik dignuti, kad nitko ne plovi, on ide. Zato što je odličan brod, i zato što ima najluđu, najbolju posadu na svijetu – hvale Lastovci i Korčulani svoj oldtajmer”, kazao je tom prilikom.

“Ostario mi je, ali ide to i dalje hrabro. I do tog požara i 95., kad su mu promijenjeni motori, nikad on nije ima kvara na njima. Otočani nas obožavaju jer smo im mi pupčana vrpca s kopnom. Donesemo im ako što triba, lijekove, u zadnje vrime često stari kruh za koze i ovce. Sve je više OPG-ova na otoku”, dodao je Kostović.

Pokrenute dvije istrage

Dalmatinski portal je 2019. pisao da Lastovo slovi “kao najsposobniji brod državnog brodara Jadrolinije” koji “plovi kada drugi ne mogu”. Kapetan Branko Jaram, koji je najviše vremena proveo za kormilom Lastova, ispričao zašto je prema njegovom mišljenju brod tako pouzdan. 

“Tajna je u samoj konstrukciji broda. Specijalno je kupljen za ovu liniju, najzahtjevniju u cijeloj floti Jadrolinije, pogotovo zimi. Bitna je i posada. Ne možemo reći da ćemo biti ludi i neustrašivi, mi u većini slučajeva poštujemo more. Odlučujemo po vremenskoj prognozi hoćemo li isploviti. Prilagođavamo se situaciji. U određenim situacijama odlučimo ne isploviti, putnici se ljute, ali sigurnost je najvažnija”, rekao je prije pet godina Jaram. 

“Bili smo mjesec i pol u remontu. Sve što se trebalo popraviti, popravilo se. Brod će sigurno idućih pet godina održavati ovu liniju. Saloni i motori relativno su novi, nema što se nije promijenilo na ovom brodu u ovih pedeset godina, sve zbog sigurnosti broda. Za sada je ovaj brod nezamjenjiv. Vozi 11 mjeseci godišnje, nema kvarova i problema, Jadrolinija je zahvalna što ga ima. Siguran je, isplovljava kada netko drugi neće i relativno je brz”, naglasio je.

Još uvijek se ne zna uzrok nezapamćene nesreće od nedjelje, ali pokrenute su dvije neovisne istrage. Jednu provodi Županijsko državno odvjetništvo, a drugu Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu. Ravnateljica Agencije najavila je kako bi nacrt završnog izvješća o nesreći trebao biti izrađen do kraja godine, piše Index.

Exit mobile version