Veliko vijeće Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) presudilo je da je Hrvatska povrijedila pravo na pošteno suđenje osuđenika za trostruko ubojstvo, palež i pljačku Ivana Dvorskog, u hrvatskim medijima prozvanog ‘riječki Psiho’, jer prilikom policijskog ispitivanja tijekom kojeg je priznao nedjela nije bio na odgovarajući način zastupan po odvjetniku, prenosi danas Hina.
Hrvatska je time povrijedila pravo na pošteno suđenje zajamčeno člankom 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, izvijestio je u četvrtak Ured hrvatskog zastupnika pred ESLJP-om. U Uredu ističu da je, unatoč odluci od 5. studenog 2013. kojom je Europski sud utvrdio da nije povrijeđeno niti jedno tužiteljevo ljudsko pravo Veliko vijeće Europskog suda, povodom njegova novog zahtjeva, ponovno razmotrilo slučaj i došlo do drukčijeg zaključka.
Podsjetimo, Ivan Dvorski osuđen je 2008. godine na višegodišnju kaznu zatvora zbog ubojstva Đanija i Benita Vukoše te Mirjam Švaljek. Dvorski je osuđen na jedinstvenu kaznu od 40 godina zatvora, za hladnokrvno trostruko ubojstvo, razbojništvo i dovođenje u opasnost ljudi i imovine nakon zapaljenja stana na riječkoj Vežici. Dvorski je Mirjam i Benita likvidirao hicima u glavu, a Đanija u glavu i srce. Osuđen je na ukupno 101 godinu zatvora (osam godina za razbojništvo, 30 godina za ubojstvo Đanija Vukoše, 30 godina za ubojstvo Benita Vukoše, 30 godina za ubojstvo Mirjam Švaljek i tri godine za zapaljenje stana i dovođenje u opasnost ljudi i njihove imovine). Kazna od 40 godina bila je maksimalna za ovakva djela.
“Veliko vijeće je utvrdilo da tužitelj, prilikom policijskog ispitivanja tijekom kojeg je priznao počinjenje kaznenih djela, nije bio na odgovarajući način zastupan po odvjetniku, kako to traži članak 6. Konvencije”, stoji u priopćenju a prenosi Hina.
Veliko vijeće je utvrdilo da su tužiteljevi roditelji angažirali odvjetnika da ga brani pred policijom. Taj odvjetnik je u nekoliko navrata pokušao stupiti u kontakt s tužiteljem, ali mu policija to nije dopustila. U konačnici, tužitelja je pred policijom zastupao odvjetnik kojeg je tužitelj sam odabrao s liste odvjetnika koju mu je ponudila policija.
Veliko vijeće je utvrdilo da policija uopće nije obavijestila tužitelja da su njegovi roditelji angažirali odvjetnika te da je taj odvjetnik u nekoliko navrata pokušao s tužiteljem stupiti u kontakt. U tom smislu, Veliko vijeće je utvrdilo da odluka tužitelja o tome koji odvjetnik će ga zastupati tijekom policijskog ispitivanja nije bila potkrijepljena informacijom da ga odvjetnik želi braniti prilikom policijskog ispitivanja.
“Imajući u vidu da je njegovo priznanje pred policijom bilo jedan od ključnih dokaza protiv tužitelja na suđenju koje je uslijedilo nakon policijske i sudske istrage, Veliko vijeće je utvrdilo da je spomenuti nedostatak u zastupanju tužitelja utjecalo na cijeli postupak, čineći ga nepoštenim, protivno čl. 6. Konvencije”, ističu u Uredu.
Za povredu ovog konvencijskog prava Europski sud je smatrao da tužitelju ne pripada pravo na naknadu štete, jer je samo utvrđenje ove povrede dostatna naknada. Međutim, Europski sud je utvrdio da hrvatsko pravo predviđa mogućnost ponavljanja kaznenog postupka protiv tužitelja, na temelju presude Europskog suda kojom je utvrđena povreda prava na pošteno suđenje. Europski sud naložio je Republici Hrvatskoj naknaditi tužitelju troškove postupka u iznosu od 6.500 eura.
Ova presuda postala je konačna danom donošenja te se protiv nje ne mogu podnijeti nikakvi pravni lijekovi, ističu u Uredu hrvatskog zastupnika pred ESLJP-om.