Predsjednik HDZ-a i premjer Andrej Plenković poručio je u nedjelju iz Slatine kako je HDZ puno kvalitetniji od bilo koje “alternativne opcije desno od nas” pa tako, istaknuo je, i one koja pretendira glumiti izvorni HDZ, a s njim nema nikakve veze.
Na novinarsko pitanje hoće li HDZ kao eventualni relativni pobjednik imati dovoljno prostora da nađe zajednički jezik s sadašnjim konkurentima, Plenković je odgovorio kako prvo valja vidjeti tko će sve nakon izbora ući u Hrvatski sabor.
“Naši partneri u ovim izborima su hrvatski građani. Puno smo kvalitetniji od bilo koje alternativne opcije desno od nas i od one koja pretendira glumiti izvorni HDZ, a nema nikakvih veza s izvornim HDZ-om. Sve izvorne vrijednosti su tu, imamo iskustva i ideja kako Hrvatsku voditi na put brzog ekonomskog oporavka“, istaknuo je.
Upitan kako tumači navode Domovinskog pokreta po kojima bi ta stranka Miroslava Škore odustala od prvotnog uvjeta postizborne koalicije s HDZ-om ako on (Plenković) više ne bude premijer, odgovorio je da su takvi eksperimenti 2015., kada je to tražio Most, rezultirali padom Vlade i raspuštanjem Sabora.
Neprirodno je da onaj na čelu najveće stranke nije na čelu Vlade
“Neprirodno je da netko tko je na ćelu najveće stranke koja prevodi parlamentarnu većinu nije na čelu Vlade. To može govoriti netko tko nikada nije sudjelovao u nečemu ozbiljnom. To su površne ideje, pune neiskustava i neznanja u upravljanju“, zaključio je Plenković.
Kazao je kako HDZ u IV. izbornoj jedinici, koja obuhvaća Virovitičko-podravsku i Osječko-baranjsku županiju, na izborima očekuje šest mandata.
“Očekujem da ćemo ponoviti najmanje rezultat u 2016., a borit ćemo se i za sedmi mandat s obzirom na kvalitetne kandidate i kandidatkinje ovdje u Slavoniji“, rekao je Plenković.
Dodao je kako očekivanja temelji na postignućima Vlade i doprinosu razvoju Slavonije i Baranje kroz ‘Projekt Slavonija’ za koji je do sada ugovoreno 12,8 milijardi kuna.
“U pogledu jačanja financijske snage gradova i općina, u Virovitičko-podravskoj županiji smo povećali prihode za 90 milijuna kuna. Ugovorilo smo 1,7 milijardi kuna europskih sredstava, za ruralni razvoj je investirano više od 700 milijuna kuna, a u krizi covida isplaćeno je od sada 62 milijuna kuna“, napomenuo je.
Hina