KOMENTAR ĐURĐICE KLANCIR

Kolumna |(KOMENTAR) Plenkoviću su znanstvenici bili smokvin list za političke odluke? No dobio je pokret otpora protiv lupetanja i dilova!

Idi na originalni članak
Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Umjesto da su nakon Apela znanstvenika intenzivirali rad sa znanstvenicima, riješili pitanje sukoba interesa i transparentno uredili rad Znanstvenog savjeta, premijer Plenković i kreator Savjeta, Frka Petešić, odlučili su se – uvrijediti na znanstvenike ‘pobunjenike’, piše Đurđica Klancir za Net.hr

Oglas

Ne čudi što je upravo Zvonimir Frka Petešić, živopisan predstojnik Ureda premijera Plenkovića, morao nakon „otkaza“ značajnom broju znanstvenica i znanstvenika iz vladinog Znanstvenog savjeta, pojašnjavati što se to točno zbilo. I to je učinio tako da nikome nije jasno što je htio reći. Kaže da se znanstvenicima zahvalio na suradnji a to „nije isto kao i zahvaliti se na suradnji“. Upravo je on otac ideje o osnivaju Znanstvenog savjeta, a to je i priznao na presici na kojoj je htio objasniti što se to zbilo u Savjetu, a što su znanstvenici doživjeli kao – otkazivanje suradnje.

Neovisno o neobičnom tumačenju raspleta i nijansama „zahvaljivanja“ svima je postalo jasno da Znanstveni savjet Vlade RH više ne može postojati. Iako je Frka Petešić naglasio u svom nastupu da su od samog početka rada Savjeta postavljena „jasna pravila“, sve oko rada Znanstvenog savjeta Vlade bilo je i ostalo vrlo nejasno.

On, kao otac i glavni moderator Savjeta, koji nije uspio niti iskomunicirati među znanstvenicima otkazuje li im ili ne, u ime premijera ili svoje osobno, ostao je tako pred kamerama kao svojevrsni simbol, metafora o pokušaju ispreplitanja politike i znanosti u Hrvatskoj tijekom koronavirusa. S vrlo neugodnim finalnim rezultatom.

Je li dovoljno biti zaljubljenik u znanost?

A što to vezuje Frku Petešića i okupljanje Znanstvenog savjeta? Je li bilo dovoljno to što je volio isticati da se u mladosti bavio znanošću? Završio je studij matematike i geografije, bavio se kartografijom i geopolitikom, no, formalno, odmah nakon studija počeo je raditi u hrvatskoj diplomaciji, vrlo neznanstvenim radovima, ali to ga nikada nije spriječilo da voli govoriti o znanosti kao onaj koji se razumije u znanost. Nedavno je u emisiji Otvoreno izazvao smijuljenje drugih učesnika jer je razvoj hard diska uspoređivao s kuhanjem juhe, a poslije je i tumačio da se još kao student bavio „algoritamskim razmišljanjem“, a nije ostao nezapažen niti njegov istup u kojem je tumačio trendove u koronavirusu u Hrvatskoj svojevrsnom metodom propuha: zaključio je u alanfordovskoj maniri da nam je stanje gore zimi jer se zimi manje prozračuju prostori nego ljeti.

Ali i taj, moglo bi se reći hobistički interes Frke Petešića za znanost, bio je dovoljan za premijera Andreja Plenkovića da mu povjeri zadatak okupljanja i moderiranja grupacije znanstvenika za borbu protiv koronavirusa.

Bila je to u proljeće 2020. svojevrsna improvizacija u Banskim dvorima, promotivan projekt koji je izvana vrlo lijepo izgledao. Nakon prvog vala koronavirusa i prvih javnih propitivanja je li Stožer više političko nego stručno tijelo, Vlada RH je ponudila nadogradnju, nešto kao dokaz da želi čuti i slušati znanstvenike.

Znanstvenici kao smokvin list za političke odluke

Iako je objavljeno formiranje Znanstvenog savjeta, nikada nije bilo jasno prezentirano po kojim kriterijima su izabrani upravo ti znanstvenici, a neki drugi nisu. Nakon istraživanja i odgovora iz same Vlade dalo se zaključiti da su imena odabrali premijer Andrej Plenković i njegov šef ureda, neformalni stručnjak za znanost, Zvonimir Frka Petešić. Posebno je stršalo da u Savjetu nema Ivana Đikića, uglednog hrvatskog znanstvenika, molekularnog biologa angažiranog na Sveučilištu u Frankfurtu, koji je otvoreno komentirao situaciju za brojne hrvatske medije. Jednostavno, Plenković je odlučio da ga – ne želi. Redale su se sjednice Znanstvenog savjeta i objave na stranicama Vlade kako je Znanstveni savjet podržao odluke Stožera i Vlade, a u medijima je govorio o sjednicama Savjeta upravo Frka Petešić, ili pojedini članovi Savjeta – koji bi podržali poteze Stožera i Vlade.

Upravo je Net.hr prvi postavio pitanje jesu li znanstvenici svjesni da postaju svojevrsni smokvin list za poteze Vlade. Sve je bilo posve netransparentno: nisu se vodili zapisnici sjednica Znanstvenog savjeta, nije bilo kriterija po kojem su članovi izabrani (zašto nema više epidemiologa npr?), članovi se nisu očitovali o mogućem sukobu interesa, niti je bilo predloženo da se to formalno utvrdi i transparentno objavi, nije se znalo tko je što od članova predlagao, niti je bilo zajedničkog – usaglašenog – stava. Svatko od članova je poslije sjednica nastupao sam za sebe, neki su članovi bili glasniji i vidljiviji, drugi manje.

Ono što su Frka Petešić i premijer Plenković, potpomognuti timom koji je osmišljavao PR Vlade i Stožera u vrijeme koronavirusa, osmislili kao znanstveni ukras potezima Stožera i Vlade, u jesenskom valu koronakrize počelo je pucati po šavovima.

Jesen je donijela različite interpretacije

S jedne strane su Gordan Lauc i Dragan Primorac širili optimizam, Lauc je govorio o „novom soju virusa“, početkom listopada je govorio o zaustavljaju „krivulje“ i početku pada, a s druge strane Branko Kolarić i Andreja Ambriović Ristov su upozoravali da se više ne barata preciznim podacima, da trend nije dobar. Vlada je tada, u listopadu, dok je većina europskih zemalja krenula u manje ili više radikalan lockdown, više vjerovala u optimistične procjene, ali nisu više svi članovi Znanstvenog savjeta pristajali šutke biti pokriće za te poteze Vlade – otvoreno su govorili o tome u javnosti.

A onda se sve više počelo govoriti i o sukobu interesa i to upravo dvojice evidentno najutjecajnijih članova, Gordana Lauca i Dragana Primorca. Ivan Đikić je u svojim brojnim objavama tražio očitovanje premijera je li mu problem to što u Znanstvenom savjetu sjede i Gordan Lauc, čija je tvrtka Genos provela postupak „validacije PCR testa“, te „prodaje GlycanAge test biološke dobi je indikator teškog oblika Covida 19“, a Dragan Primorac je na čelu bolnice Sveta Katarina koja provodi antigenske testove. Pojednostavljeno rečeno, postavilo se pitanje jesu li pojedini znanstvenici bili u prilici „gurati“ rješenja koja su bila poticajna i za njihov privatni biznis i za privatnu zaradu. Odnosno, postoje li znanstvenici koji su motivirani samo znanstvenim postignućima ili ima i onih koje vuče i – zarada.

Dio članova Savjeta pisao je i premijeru da se ne slaže s potezima Vlade, a sudeći po reakciji, vrlo je izgledno da su i oni tražili precizno utvrđivanje ima li sukoba interesa i tko u sukobu jest, a tko nije. A onda su prije nekoliko dana potpisali i apel, koji je ukupno potpisalo 26 znanstvenika, u kojem se ističu „duboku zabrinutost“ zbog širenja pandemije i predlažu odlučnije mjere.

Uvrijeđenost umjesto ozbiljne akcije

Upravo je potpisnike apela, Andreju Ambriović Ristov, Nenada Bana, Petru Klepac, Branka Kolarića i Igora Rudana nazvao Frka Petešić, a oni su – kako to tvrdi kasnije Frka Petešić – pogrešno razumjeli da im se zahvaljuje u ime premijera, te da ima daje otkaz. Samo im je govorio u vlastito ime da daljnja suradnja nema smisla. Kao da se ovdje radi o komunikacijskim nijansama a ne o raspadu strategije borbe protiv koronavirusa.

Očigledno je da ni premijer Plenković niti Frka Petešić nisu zaključili da trebaju hitno istražiti mogući sukob interesa pojedinih članova Savjeta, te se onda lijepo zahvaliti onima koji možda jesu u sukobu interesa. Ili da bi možda mogli resetirati cijelu organizaciju Savjeta. Ako već nisu na početku sve postavili transparentno, mogli su to učiniti sada. Primjerice, uvesti zapisnike, definirati zajednički stav i komunikaciju prema javnosti. Intenzivirati okupljanja stručnjaka, s obzirom da njih dvadeset i šest u Apelu tvrdi da je situacija jako zabrinjavajuća.

Ne. Oni su se odlučili uvrijediti na one koji govore u javnosti. Frka Petešić, bez ikakvog osjećaja za stvarnost, jada se da je on osobno bio povrijeđen nakon objave Apela. Kao da je poručio da bi bilo okej da to što misle – prešute.

Po svemu sudeći, on je maštao o Savjetu šutljivih i dobrih znanstvenika, onih koji ili laskaju potezima Vlade ili barem onda „pristojno“ šute. I one koji će ostati slijepi ako vide da neki kolege imaju i koristi u svom privatnom biznisu od pojedinih mjera koje zagovaraju. Umjesto smokvinog lista za poteze Vlade, dobili su, međutim, sve širi pokret otpora hrvatskih znanstvenika protiv političkog lutanja i mutnih dilova u borbi protiv koronavirusa.

Đurđica Klancir/Net.hr

Exit mobile version