Klasična makrobitotička plata smatra se vrlo balansiranim obrokom, a sadrži nekoliko dijelova, dobro razdijeljenih po skupini namirnica. Postoji čak i formula koja određuje postotak zastupljenosti svakog od tih dijelova u kompletnom obroku.
Zanemarujući postotke, klasični makrobiotički obrok sadrži žitaricu, grahoricu, termički obrađeno povrće, sirovo ukiseljeno povrće, alge i eventualno neki prženi dodatak. Smatra se da je takav obrok kompletan, da zadovoljava sve potrebe i da su namirnice u njemu u suradnji ili simbiozi.
Npr. alge djeluju tako da u probavi smanjuju plinove eventualno nastale od grahorica. Grahorice su najčešće grah (crni, borlotti, bijeli…), slanutak, leća, soja, bob i sl. Alge se često miješaju s povrćem iz woka ili začinjavaju.
Zanimljiv je postupak brzog kiseljenja povrća. Željeno povrće se nasjecka ili nariba, dodaju mu se sol, ocat i začini te se malo stišće rukama i ostavi da stoji nekoliko sati. Često se za takvo kiseljenje koriste rižin i umeboshi ocat. Općenito makrobiotički obrok jest vrlo balansiran, ali smatram da makrobiotičku prehranu treba lagano prigoditi našem podneblju i korisititi namirnice koje su oko nas. Mislim da se nismo bez razloga našli u ovoj okolini i da nam nisu namirnice oko nas dane na raspolaganje bez smisla.
Žitarica iz gore opisanog obroka najčešće je riža, što nije neobično obzirom na podneblje iz kojeg potječe makrobiotika. No žitarica može biti i pir, raž, pšenica, kukuruz ili pak ječam. Ječam nije dovoljno zastupljen u kulinarstvu, mnogi ga izbjegavaju, ali postoji i ona manjina koja obožava ječam.
Jedna moja poznanica nekoliko puta tjedno jede ječam i on joj jedna od najzastupljenijih namirnica u kući. Ječam je žitarica iz porodice trava i već pred mnogo tisućljeća počeo se u Aziji koristiti u prehrani ljudi i životinja, pa čak i u proizvodnji alkoholnih pića. Danas se koristi u proizvodnji piva.
Ječam se često veže za snagu. U davno doba konzumirali su ga gladijatori kako bi bili snažni i izdržljivi. Koristio se često u prehrani sportaša i za izradu kruha. Sastav ječma sličan je kao i kod ostalih žitarica. Sadrži mnogo vitamina B skupine, željezo, kalij, fosfor, magnezij, cink i sl. Već je dobro poznat ječmeni slad, ima ga nabaviti u svim bolje opremljenim trgovinama, punog je okusa, malo oprog, a koristi se u proizvodnji piva ili u prehrambenoj industriji u izradi kolača.
Obzirom da ječam sadrži mnogo prehrambenih vlakana, pomaže u održavanju dobre probave i crijevne mikroflore, dok je ječmena sluz koja nastaje kod kuhanja ječma odlična hrana kod bolesti grla i želuca. Dobrobiti ječma nepresušna su tema i ako ste se dosad barem malo zainteresirali za češće kuhanje s njime, slijedi jedan jednostavan recept za izradu jela s ječmom. Kombinacije su bezbrojne, ovo je samo jedna od njih.
JEČAMOTO s bukovačama i koprivom
Potrebno je za dvije osobe:
2 šalice kuhanog ječma
2 mrkve srednje veličine, narezane na tanke trakice
1 srednja paprika, narezana na tanke trakice
2 šake sjeckanih svježih bukovača
2 žlice blanširane i nasjeckane mlade koprive
sol, papar
maslinovo ulje
malo češnjaka
Dobro zagrijte tav. Ulijte u nju malo ulja i ubacite mrkvu i papriku. Kada malo omekšaju, dodajte bukovače. Pirjajte minutu do dvije, pa ubacite začine, kuhani ječam i koprivu. Pirjajte još malo dok se svi sastojci ne povežu. Po potrebi dodajte vodu, vrhnje za kuhanje ili biljno vrhnje. Biljna vrhnja na našem tržištu vrlo su zahvalna i izvrsna alternativa vrhnju od kravljeg mlijeka. Trenutno možete pronaći sojino, zobeno, rižino i kokosovo vrhnje. Servirajte toplo kao glavno jelo ili prilog.