STRES UNIŠTAVA ORGANIZAM

Patite od kroničnog stresa? Imate veću šansu da se zarazite koronavirusom

Idi na originalni članak
Foto: Pexsels

Ova godina nije ni završila, a već je možemo nazvati jednom od najstresnijih u ovom stoljeću. Od jednog od najgorih potresa koje pamtimo u glavnom gradu, poplava, pa sve do globalne pandemije koja nas je na tri mjeseca zatvorila u četiri zida vlastitog doma i čiji strah od zaraze još traje. Nemojmo zaboraviti dodati rekordnu nezaposlenost diljem svijeta kao i recesiju koja je pred vratima.

Oglas

Puno je toga za podnijeti

Istraživanje Centra za kontrolu i prevenciju bolesti u Americi na gotovo pet i pol tisuća ljudi pokazalo je da 31 posto ima simptome anksioznosti i depresije od početka 2020. godine, otprilike tri puta više od broja ispitanika koji su to rekli u prva dva kvartala 2019. Još 26 posto prijavilo je simptome poremećaja povezanog traumom. Jedanaest posto ljudi reklo je da su ozbiljno razmišljali o samoubojstvu u prethodnih 30 dana. Neki se istraživači pitaju je li stres – posebno kronični stres – još jedno prethodno stanje koje Covid samo pogoršava.

Covid-19 i kortizol

Naša su tijela evoluirala da u sekundi i datom trenutku reagiraju na stresne situacije, fizičke i emocionalne. To se često naziva reakcijom “bori se ili bježi” i pomaže nam da brzo i instinktivno reagiramo na opasnost. Ukoliko je stres dugotrajan, postaje izuzetno opasan za zdravlje. Kada se netko konstantno stresira oko jedno te iste stvari, kažemo da je pod “kroničnim stresom“. Najgore je kod takve vrste stresa činjenica da ne znamo hoće li ikada prestati. Znanstvenici su utvrdili da klinička ispitivanja liječenja Covida-19 korištenjem deksametazona – lijeka koji smanjuje prirodnu proizvodnju kortizola u tijelu – pomažu kritično bolesnim bolesnika.

“Visoke razine kortizola povezane su s lošim ishodima, a čini se da lijekovi koji blokiraju kortizol poboljšavaju ishode”, kaže Kavita Vedhara, profesorica zdravstvene psihologije sa Sveučilišta u Nottinghamu koja provodi trajnu studiju učinka stresa na Covid i obratno. Vedhara kaže da, iako su potrebna daljnja istraživanja, ne bi se iznenadila ako se utvrdi da je kronični stres faktor rizika za teški slučaj Covida-19. Važno je ponoviti da je kortizol steroidni hormon koji izlučuje kora nadbubrežne žlijezde, a sudjeluje u regulaciji metabolizma ugljikohidrata, masti i proteina, ima ulogu pri stresu i upali, te u različitoj mjeri djeluje na brojne sustave u tijelu čovjeka.

Razumijevanje utjecaja stresa na Covid-19 i obratno može sadržavati tragove za sprečavanje ili smanjenje ozbiljnosti infekcija, kao i odgovor na nejednakosti u kojima neke rasne skupine drugačije reagiraju na stres.

Može li nas kronični stres učiniti osjetljivijima na infekcije?

Pedeset godina istraživanja stresa ukazuje na to da on duboko utječe na tijelo, a utječe na sve – od pamćenja, do načina na koji naše tijelo skladišti mast.  Čak je utvrđeno da uzrokuje ozbiljne promjene u mozgu. Općenito, kronični stres troši tijelo u svakom smislu. 

Dugotrajni stres također slabi imunološki sustav. 1991. godine znanstvenici koji su proučavali vezu između psihološkog stresa i imunološkog odgovora namjerno su izložili 394 zdravih sudionika jednom od pet respiratornih virusa. Ispitanici su potom stavljeni u karantenu u kojoj su bili nadgledani. Čak i nakon kontrole faktora kao što su dob, spol, obrazovanje, težina i prethodni status protutijela, istraživači su otkrili da su osnovne razine stresa kod neke osobe povezane s povećanim rizikom od oboljenja. Od tada su deseci studija pokazali da kronični stres povećava rizik ne samo od prehlade već i od razvoja stanja poput astme i Alzheimerove bolesti.

Kronični stres može poništiti i učinak cjepiva. Također, piše Vox, valja napomenuti da ne reagiraju sve rasne skupine jednako na stres, a potom i na infekcije i na cjepiva.
U travnju, tijekom ranih faza Covid-19, Vedhara je otkrila da su crnci, azijci i druge etničke manjine u Velikoj Britaniji izvijestile da osjećaju veći stres od bijelaca, čak i nakon što su uzeli u obzir dob, spol i stanje na poslu. Upravo su te skupine bile u većoj mjeri hospitalizirane od bijelaca. Više ih je i preminulo u Britaniji od bijelaca.

Covid-19, kortizol i rasizam – koja je veza?

Zdravstvene posljedice velikih i malih stresova uzrokovanih rasizmom nazivaju se “vremenskim utjecajem” .Više studija pokazuje da diskriminacija povećava razinu kortizola. Kronični stres može početi štetiti zdravlju i utjecati na ekspresiju gena čak i prije rođenja. Također, neka su istraživanja pokazala da ako mladi ljudi dožive diskriminaciju, njihovo tijelo može pokrenuti veću količinu citokina,  povećavajući utjecaj budućeg stresa na njihovo zdravlje.

Yaleova studija pokazala je da su do srednje dobi žene koje su imale česta iskustva s diskriminacijom imale znatno višu razinu visceralne masti, što ih je izlagalo većem riziku od ozbiljnih stanja kao što su bolesti srca i dijabetes (dva čimbenika rizika za ozbiljne infekcije koronavirusa). U starijih odraslih osoba stres mijenja razinu hormona povezanih s krvnim tlakom i pridonosi hipertenziji, također još jednom faktoru rizika za Covid-19.

Svi koji su u SAD-u doživjeli i na svojoj koži ozbiljno proživjeli cijelu Black lives matter “situaciju”, imat će ozbiljnije posljedice od eventualne zaraze koronavirusa, tvrde znanstvenici.

 

P.H./Vijesti.hr

Exit mobile version