Potraga istražuje kako izbjeći opasnost i koliko su učinkovite zaštitne kreme
Gradska plaža u Crikvenici, 35 Celzijevih stupnjeva u 13 sati. Milan je tek stigao, i to sa suncobranom.
“Vjerojatno bih trebao na ovoj temperaturi biti u kući, ali kako sam danas prvi put došao na more, želim vidjeti kako izgleda i stoga ću ostati. Inače se sunca ne plašim”, govori Milan Bakić iz Linza.
A možda bi ipak trebao. Liječnici stalno upozoravaju da sunce može biti opasno. Osobito u ovo doba dana.
“Sjetimo se toga, ali nadamo se da se nama tako nešto neće dogoditi”, govori Dejan Karan iz Brčkog.
Ali događa se. Kako izgledaju opekline od sunca, većina je osjetila na svojoj koži. Danas i Dejan.
“U 10-15 minuta, samo zato što se nisam namazao. Mislio sam ‘poslije ću’ i u međuvremenu sam dobio malo crvene boje”, govori Dejan.
Crvenilo na koži posljedica je ultraljubičastog zračenja koje, kao i toplinske i infracrvene zrake, dolazi sa Sunca – objašnjava fizičar Saša Ceci.
“UV zrake ubrajaju se u ionizirajuće zračenje, što znači da kad pogode atom, one maknu elektron koji postaje kemijski reaktivan i počne djelovati s ostalim spojevima u okolini od kojih se mogu stvoriti spojevi koji mogu biti opasni. Ako pogode atom s DNK mogu ga prelomiti”, objašnjava Saša Ceci, fizičar na Institutu “Ruđer Bošković”.
A DNK određuje sve u našem organizmu.
“Lomljenje se stalno događa u našem organizmu i naše stanice to mogu popraviti. Ako se stanica toliko pokvari – onda imamo mehanizam samouništenja i to je programirano samoubojstvo stanice. Ono što se mora dogoditi da bi se dogodio ozbiljan problem jest da se oba mehanizma polome, što se obično dogodi ionizirajućim zračenjem – kroz dulje vrijeme može nastati ozbiljan problem – rak”, kaže Saša.
Melanomi su, tvrde liječnici, najozbiljnija posljedica dugotrajnog izlaganja suncu.
“Opekline od sunca u djetinjstvu jedan su od najrizičnijih čimbenika za nastanak melanoma. Koža pamti godinama, čak i desetljećima, tako da sve ono što se osoba nekontrolirano izlaže suncu dođe na naplatu nakon dugo vremena. I tada se susrećemo sa zloćudnim bolestima kože”, govori Nina Dabelić, onkologinja u KBC-u “Sestre milosrdnice”.
Tri posto svih zloćudnih tumora čine melanomi kože. Po učestalosti kod muškaraca je na devetom, kod žena na desetom mjestu. Skloniji bolesti su ljudi svjetlije puti. Za razliku od raka kože, melanom je znatno teže izlječiv. Brzo metastazira, a otkriva se najčešće prekasno. Novooboljelih je oko 700 na godinu.
Rezultati posljednje splitske akcije preventivnih pregleda madeža – zabrinjavaju. Od 920 pregledanih, kod njih 155 otkriveni su zloćudni tumori, a od toga broja postavljena je sumnja na čak 26 melanoma. Mjesec dana ranije pregledani su i Zagrepčani. Godine 2017. na njih nešto više od 1000 otkriveno je 10 melanoma, ove godine dvostruko više i oko 150 ostalih tumora kože.
“Treba pregledati svaku novonastalu pigmentnu promjenu koja se ili povećava ili mijenja rubove ili neki drugi slično subjektivni znak kao što je svrbež i peckanje. Melanoma se bojimo jer su jako invazivni”, govori Željana Bolanča, dermatologinja u KBC-u “Sestre milosrdnice”.
Preplanuli ten, upozoravaju stručnjaci, nije moderan.
“UVA zrake koje mogu proći u dublje slojeve kože dovode do gubitka kolagena pa žene i muškarci koji su bili izloženi suncu nakon 30. godine izgledaju starije nego što je njihova stvarna dob”, govori Željana.
Sve su to posljedice koje mnogi znaju, ali zaboravljaju.
“Da, malo se pribojavam jer u Estoniji smo svi svijetle puti. Negdje u glavi mislim o tome. Ali kada dođete na more, izgubite pojam o vremenu. Na plaži smo već četiri sata, a kad dođem kući bit ću crvena, znam to”, govori Birgit Pusep, iz Estonije.
Birgit kaže, došli su na deset dana i žele iskoristiti svaki trenutak svoga godišnjeg odmora. Ona i obitelj mažu se kremama. Milan ne, no uvjerava da neće ostati cijeli dan.
“Kad sam bio dijete, izgorio bih pa bih se ogulio. Kajmak, vrhnje, jogurt su način na koji su stare babe to rješavale. Tada je to pomagalo, a sada se to ne prakticira pa više ne znam. Ja se ne mažem”, govori Milan.
Priča je uvijek ista: godišnji je kratak i treba ga iskoritstiti.
“Najopasnija je ta intermitetna izloženost što znači da većinu godine niste izloženi i kada dođete na godišnji odmor, budete na suncu od jutra do večeri. Tada su češće i opekline, što je za kožu gore nego kontinuirana izloženost kada ste 365 dana izloženi određenoj količini UV zračenja. Sunce je još jače ako smo na plaži jer se reflektira od pijeska i u plićaku i treba dobro paziti na to, ali najbolje ga je izbjegavati”, govori Željana.
Kreme, šeširi, hladovina. Sve su to načini na koje se štiti ova obitelj iz Češke.
“Dugo spavamo pa idemo na doručak, kavu, sladoled i onda na plažu i kupanje. Cijeli dan provodimo na plaži, ovisno o raspoloženju. Da, pomalo se pribojavam, ali zato imamo te kreme s visokim zaštitnim faktorom i stalno smo namazani”, govori Daria Linarova, iz Češke.
Što znače brojevi na kremama za sunčanje, objašnjavaju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
“Brojke na kremama označavaju koja je razina UVB zračenja. Omjer doza zračenja koju primi koža koja je zaštićena sredstvom za sunčanje u odnosu na nezaštićenu kožu. Ako nemate SPF 30, a vaša se koža normalno neće zacrveniti, ako ste 10 minuta nezaštićeni na suncu, unutar tih deset minuta bi vi mogli biti 300 minuta na suncu”, objašnjava Ivona Vidić Štrac, iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Ali da bi to bilo moguće, kažu, treba nanijeti dovoljnu količinu kreme. Nanositi je učestalo i poslije svakog kupanja.
“2 mg kreme po 1 cm2 kože i sad vi imate 16.000 cm2. Za cijelo tijelo bi trebali nanijeti 6 čajnih žličica samog sredstva za sunčanje, a budimo realni koliko svatko od nas nanosi”, govori Ivona.
Manja količina smanjuje zaštitu. Pa faktor više nije 30 već mnogo manji.
Ovdje se testira zdravstvena ispravnost krema – učinkovitost UV filtera u njima mnogo je teže odrediti”, kaže Ivona.
“Najkritičnije kod krema je djelotvornost samog proizvoda, no sam postupak dokazivanja djelotvornosti je metoda koja se na razini EU tek razvija i postoje in vivo metode na živim ispitanicima i in vitro u posebnim laboratorijima gdje se kontrolira da li i kako se apsorbira zračenje”, govori Ivona.
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo ispituje se mikrobiološka čistoća, PH faktor koji mora odgovarati onom naše kože i prisutnost metala.
“Naše iskustvo je pokazalo da su sigurne za upotrebu s manjim odstupanjima u deklaracijama, a kod UV filtera nije bilo odstupanja. Ono što smo primijetili je da se sve više koristi nanotehnologija, koja se ne smije koristiti u spreju nego samo u kremama. Jer nanočestice nisu dovoljno poznata sigurnost i to je veliki izazov za istraživače”, govori Ivona.
Zakoni dopuštaju korištenje 29 UV filtera.
“Teško je reći jesu li bolje jeftine ili skupe, jer i jedne i druge moraju ispunjavati zahtjevne uredbe i moraju biti sigurne za upotrebu, te moraju imati i dokaz djelotvornosti, a samim time i stupanj zaštite – mislim da je to više marketinški brendirano”, govori Ivona.
Liječnici preporučuju mazanje kremama, i kažu da one nisu stoposto učinkovite. Jednostavno treba biti oprezan. Ljeti je zračenje najjače.
“Odgovor je u meteorologiji. UV zrake moraju nekako proći kroz atmosferu. Problem su oblaci. UV zrake se rasprše i ne dođu do Zemlje, što je razlog zašto ne pocrnimo toliko u 4. i 5. mjesecu, koliko u 6. i 7., dok u osmom mjesecu zračenje više nije toliko jako. Ali kada nema oblaka, UV zrake prođu i udare nas izravno”, govori Ivona.
Od jakih ultraljubičastih zračenja kada je sunce u zenitu, jedini spas je boravak u zatvorenom prostoru, tvrde stručnjaci. Sve ostalo može pomoći. No, nije sunce samo loše. Ima ono i svoje dobre strane. Zahvaljujući suncu – koža upija vitamin D, važan za život, a u zemljama s više sunca, manje je – depresivnih ljudi.
VIŠE U VIDEOPRILOGU:
