U vrijeme kada se puno priča o zaštiti osobnih podataka posebno suludo zvuči da je najčešća lozinka koju ljudi koriste – pazite sad – lozinka 123. Evo grešaka koje ljudi najčešće rade
Lozinka 123 – ako je ona i vaša – onda ste vlasnik najkorištenije, a time i najnesigurnije lozinke na svijetu. Jedna od stvari na koje Zlatan Marić na Katedri za računalnu sigurnost upozorava svoje studente je da su lozinke tu s razlogom.
“Svi pružatelji usluga nas pokušavaju spriječiti da imamo ful jednostavnu zaporku, ali ljudi i dalje pokušavaju prevariti sustav. Ne napraviti normalnu zaporku, već prevariti sustav”, objasnio je Zlatan Morić, voditelj Katedre za računalnu sigurnost na Algebri.
Analiza lozinki koje su bile provaljene pokazala je da su one najčešće korištene:
Lozinka123, 123456, qwerty prema prvih šest slova na tipkovnici i google. Hakeri su shvatili da im korisnici sami daju informacije koje ne bi smjeli. To dobro znaju i u nacionalnom CERT-u, službi za zaštitu, koja je lani zaprimila 732 prijave nekog oblika računalnih prevara.
“Napadači često gledaju najslabiju kariku da bi upali u taj sustav. To je u većini slučajeva čovjek. Napadač treba samo postaviti pravo pitanje osobi i ponuditi mu pravi sadržaj i ta osoba će vam dati sve podatke koje želite”, Marko Stanec, voditelj službe za obradu incidenata u Nacionalnom CERT-u.
Mnogi su primjerice upisivali svoje lozinke na sumnjvim stranicama samo da bi dobili žetone za online poker na fejsbuku. Otvaraju sumnjive privitke u e mailu, u stanju su u računalo i staviti CD za koji ne znaju otkud je stigao.
Da ne biste inficirali računalo zlonamjernim softverom držite se nekoliko pravila:
– kad možete, koristite stranice koje počinju sa https jer su one uglavnom sigurnije od onih koje počinju s http
– gdje možete, postavite dvostupanjsku zaštitu – koja osim računala uključuje i mobitel
– radite sigurnosne kopije važnih podataka, najbolje i na vanjsku memoriju
Zadnji savjet osobito je važan zbog ransomwarea – situacije u kojoj netko zaključa vaše računalo i traži otkupninu. To se događa često – i to ne uvijek nekom drugome, bogatom i moćnom.
“Najčešće ljudi misle da nemaju ništa vrijedno na svom računalu sve do trenutka dok to ne izgube. Slike, pjesme, bilo kakvi dokumenti mogu vama značiti jako puno. Napadaču možda i ne znače toliko, ali on vas pomoću toga ucjenjuje da vi otkupninom vratite podatke natrag”, Marko Stanec, voditelj službe za obradu incidenata u Nacionalnom CERT-u.
Ako se netko u vašoj blizini namjerio na vas, do osjetljivih podataka može doći pomoću posebnog USB sticka ili nečeg sličnog – što je gotovo neprimjetno i može dugo skupljati sve podatke koje se unose u računalo. Danas, kad je i nekad najnaprednija tehnologija postala lako dostupna, moramo biti oprezniji.
“Danas na nekom kineskom sajtu možete za 30 dolara bez problema kupiti kamericu veličinu jednog kubnog centimetra koju ja bez problema mogu staviti na strop i imat ću snimljeno cijelo vrijeme dok netko radi”, Zlatan Morić, voditelj Katedre za računalnu sigurnost na Albegbri.
Tako nešto vam se vjerojatno neće dogoditi, ali s tehnologijom bez koje ne možemo živjeti moramo biti oprezniji. Sjetite se kako svoj stan uvijek dobro zaključate i provjerite jeste li zatvorili prozore. I u virtualnom svijetu pravila su ista.
Dario Todorović