Oni koji ostaju u unutrašnjosti zemlje i planiraju izlet u šume na širem karlovačkom i zagrebačkom području neka budu oprezni. Naime, pojavio se neugodan nametnik – hrastov četnjak koji kod ljudi izaziva jaku, alergijsku reakciju
Za ljude u Donjoj Zdenčini svakidašnji boravak u obližnjoj šumi postao je opasan. “Neki dan je sin malo otišo u šumu i došel je doma, sav se osipal i na kraju je završio kod doktora”, priča nam Neven Šivanković.
Isti simptomi javili su se i kod 59 učenika jedne zagrebačke osnovne škole koji su bili na školskom izletu u ovom kraju. Uzročnik je Hrastov četnjak, gusjenica čiji otrov u dodiru s kožom izaziva alergijsku reakciju.
“To je štetnik koji je prirodno i oduvijek prisutan u našim šumama, ali je ove godine došlo do njegovog prenamnoženja”, objšanjava nam Dinka Matošević sa Šumarskog instituta.
Gusjenica je prekrivena otrovnim dlačicama koje su jako lomljive i pri kontaktu sa nezaštićenom kožom izazivaju alergiju. Opasan nametnik iznenadio je stanovnike ovog kraja između Karlovca i Zagreba.
“Nismo ni znali kaj se događa. Ljudi su išli normalno u šumu i vraćali se svi osipanio, a nisu znali uopće o čemu se radi”, tvrdi Neven. “Vjerojatno će se nešto poduzimati širih razmjera jer individualno ne možemo ništa napraviti”, smatra Janko Šimanović iz Donje Zdenčine.
Hrastov četnjak napada hrastove koji su izolirani ili na rubovima šuma zbog toga što mu treba sunce. Nismo se toplo obukli zato što je u Donjoj Zdenčini hladno, nego zato što je to preporuka stručnjaka. Naime, kad se približavate zaraženim stablima potrebno je pokriti što veću površinu kože kako ne bi došla u kontakt s otrovnim dlačicama.
Osim neugodnog svrbeža, otrov ne izaziva veće komplikacije. Ipak, ukoliko se simptomi pojave, potrebno je potražiti liječnika. “Važno je naglasiti kod liječnika da je bio u šumi, da je imao kontakt sa gusjenicama”, tvrdi Matošević. Doktorica Šimunović ističe kako se osip ne prenosi među ljudima. Opasnost traje dok se, krajem ovog mjeseca, gusjenice ne zakukulje.
“Smanjit će se intenzitet tih dlaka, znači brojnost dlaka koje izazivaju reakciju, iako će i dalje postojati mogućnost budući da ta gnijezda u kojima su gusjenice neće nestati”, tvrdi Matošević. Stoga, svi koji idete u hrastovu šumu, dobro se zaštitite.
Ilija Radić