Opasnost postoji za ljude kojima se najčešće sakrije u kosi, ispod pazuha ili na preponama, pa bi svi koji u ovo doba godine idu u šetnju u prirodu ili su krenuli u berbu šparoga, trebali bi imati na umu nakon što se vrate iz prirode da trebaju pregledati i odjeću i obuću
Od lajmske borelioze godišnje u Hrvatskoj oboli oko 450 ljudi, a od meningitisa oko 25. I jednoj i drugoj infekciji je zajedničko da su opasne po život, ali i da ih prenose krpelji kojih je ove godine više od prosječnih godina.
Dolaskom proljeća krenule su i šparoge, a sa šparogama za berače i opasnost od krpelja koji su lako preživjeli izrazito blagu zimu. Ivan se bavi stočarstvom pa je još oprezniji.
“Idemo u šparoge, a i blago to donosi. Stoka to sama prikaže, češe se, svrbi i onda to triba prašit da ne pati. Neopitroid prašak onaj bijeli, on je za mrave i to, i pospe se po tome mistu i on ugine. To nije štetljivo ni za hranu blagu nije blagu ni za ranu, ništa nije štetljivo”, rekao je Ivan Pastuović iz Murvice Gornje koji redovito pregledava svoje krave nakon ispaše.
Zadarski veterinar kaže kako se velike domaće životinje mogu pošpricati ili okupati u različitim zaštitnim sredstvima, pa i cijepiti, ali zaštita je potrebna i kućnim ljubimcima poput pasa i mačaka jer krpelji vrebaju i u parkovima i na travnatim površinama.
“Ima ih puno vrsta. Od ampulica koje se stavljaju na kičmu, odnosno na sredinu leđa do tableta koje danas zauzimaju sve važnije i važnije mjesto jer ih je vrlo jednostavno davati, a dužina trajanja i kvaliteta čini mi se da je puno bolja od ampule, do zaštitnih ogrlica, kojekakvih drugih prskalica”, savjetovao je veterinar Mateo Mazija.
Opasnost svakako postoji i za ljude kojima se najčešće sakrije u kosi, ispod pazuha ili na preponama, pa bi svi koji u ovo doba godine idu u šetnju u prirodu ili su krenuli u berbu nekoliko šparoga, trebali bi imati na umu nakon što se vrate iz prirode da trebaju pregledati i odjeću i obuću prije nego što se krpelj primi na kožu.
Krpelji su, kažu liječnici, puno češće prenosioci različitih zaraznih bolesti u unutrašnjosti Hrvatske nego u priobalju, ali svejedno ih treba što brže i temeljitije odstraniti.
“Ne ih odstranjivati natapanjem u različitim tekućinama. Ljudi obično stavljaju ulja ili nečeg takvog, ali ne dirat na takav način krpelja. Znači, uzeti pincetu, i u obrnutom smjeru od kazaljke na satu gledati da ga se s glavicom i cijelim tijelom izvuče van. Ali, ako to nije baš uspješno, najbolje se javiti liječniku jer ga je bitno odstraniti unutar 24 sata”, preporučila je Alma Žunić, liječnica u Dežurnoj županijskoj ambulanti u Zadru.
Napominje kako krpelji mogu uzrokovati lajmsku boreliozu, pa čak i meningitis ili upalu moždanih ovojnica, infekcije opasne i po život.
“Možemo primjetiti na mjestu ugriza, od 3 do 7 dana, nekakav eritem ili jedno okolno crvenilo gdje je bilo mjesto ugriza i to je prvi znak da je krpelj bio zaražen”, rekla je liječnica Žunić.
U proljetnoj prirodi treba uživati uz dozu opreza jer je uz krpelje moguće naletjeti i na veći broj zmija otrovnica, prenosi Danas.hr.