‘Najbolje upotrijebiti do’ potrošačima govori da proizvođač tvrdi da je do tog dana proizvod najkvalitetniji. U nekim primjerima bi to značilo da zadržava optimalnu hrskavost i boju, ali može biti jestiv i nakon isteka roka. S druge strane, ‘upotrijebiti do’ označava datum do kojeg se hrana može sigurno konzumirati
Na artiklima prehrambenih proizvoda uvijek se mogu naći upute s datumima “upotrijebiti do” i “najbolje upotrijebiti do”, no dosta potrošača ne zna što ta dva datuma zapravo znače.
Nedavno istraživanje jednog hrvatskog proizvođača mliječnih proizvoda o bacanju hrane pokazalo je da gotovo 40 ispitanika u Hrvatskoj slabo razumije te dvije oznake na proizvodima, piše Večernji list.
“Najbolje upotrijebiti do” potrošačima govori da proizvođač tvrdi da je do tog dana proizvod najkvalitetniji. U nekim primjerima bi to značilo da zadržava optimalnu hrskavost i boju, ali može biti jestiv i nakon isteka roka. Nakon navedenog datuma može doći do promjene nekih senzornih svojstva namirnice, kao što su do promjene boje, okusa i teksture. Namirnice na kojima ćete pronaći takve oznake su, primjerice, trajno mlijeko, brašno, riža i keksi.
S druge strane, “upotrijebiti do” označava datum do kojeg se hrana može sigurno konzumirati te se navodi na hrani koja je brzo kvarljiva. Nakon isteka “upotrijebiti do” datuma, prehrambeni proizvodi se smatraju nesigurnim za konzumaciju te ih se ne smije jesti odnosno piti.
Uz takve namirnice često dolaze i upute poput čuvati u hladnjaku ili čuvati na određenoj temperaturi, jer će se u suprotnom brže pokvariti te se povećava rizik od trovanja hranom.
Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) navodi da u skupinu proizvoda koji se označavaju s “upotrijebiti do” su svježe meso, svježa riba, svježe mlijeko i druge, slične lako pokvarljive vrste hrane.
Također navode da je hrana nakon isteka “najbolje upotrijebiti do” datuma još neko vrijeme sigurna za konzumaciju pod uvjetom da se čuvala prem uputama koje su navedene na pakiranju te da to isto pakiranje nije otvarano ili oštećeno.
HAPIH je također izradio Smjernice za doniranje te podijelio hranu u više grupa s obzirom na duljinu roka trajanja. Za svaku su skupinu naveli i procjenu roku u kojem se hrana još može konzumirati nakon isteka “najbolje upotrijebiti do” datuma.
Namirnice s vrlo dugim rokom, odnosno trajanjem godinu i više nakon isteka roka “najbolje upotrijebiti do” su sol, šećer, brašno, suha tjestenina, krupica, kava, čaj, riža, suhi keksi, bezalkoholna pića, konzervirana hrana, med te smrznuti proizvodi (poput ribe, mesa, voća i povrća). No, kod nekih namirnica kod dužeg stajanja može doći do ustajalosti.
Kruh produžene trajnosti, odnosno tost, žitne pahuljice, muesli, instant žitarice, ulja i masti, umaci (poput majoneze i kečapa), margarin, tvrdi sirevi, mliječni proizvodi (poput trajnog mlijeka i steriliziranih proizvoda u bocama) i smrznuti proizvodi koji su zamrznuti najmanje jedan dan prije roka “upotrijebiti do/najbolje upotrijebiti do” imaju dugi rok trajanja nakon isteka roka “najbolje upotrijebiti do”, odnosno, pogodni su za konzumaciju do dva mjeseca nakon toga.
Kolači, toplinski obrađeni mesni proizvodi, polutrajne kobasice, narezani i ribani sirevi, mliječni namazi i deserti poput voćnih jogurta, pudinga i sladoleda su proizvodi s ograničenim rokom nakon isteka “najbolje upotrijebiti do”.
S druge strane, kruh i peciva te svježe voće i povrće proizvodi su s ograničenim rokom trajanja, ali nemaju označeni rok trajanja. Tu treba paziti na pojavu plijesni, truljenje i provjeriti izgled namirnica pa ako je sve u redu, može ih se konzumirati i “sljedeći dan”, prenosi Danas.hr.