CODE:RED, jedan od najistaknutijih projekata slovenskog umjetnika i kustosa Tadeja Pogačara, a izložba je otvorena sinoć u Malom salonu na Korzu.
Začeci projekta CODE:RED sežu još u 1999. godinu kad je Tadej Pogačar radio kao jedan od kustosa na izložbi The Taste of City u ljubljanskoj Galeriji Škuc. Tada je predstavio svoju prvu shematsku reprezentaciju ili grafikon urbane topologije, seksualne industrije i usporednih ekonomija.
Projekt je poslužio kao temelj za istraživanje i potragu za sugovornicima unutar organizacija koje se bave pravima i socioekonomskim statusom seksualnih radnika/ca. Pogačar je istražio niz organizacija i samoorganiziranih zajednica koje su bile isključene iz društvenog diskursa i prevladavajućih ekonomskih modela, unatoč tome što su za određene marginalne društvene skupine predstavljali važan izvor prihoda i uzdržavanja.
Na izložbi u Rijeci Pogačar je izložio fotografije, video radove, časopise, knjige i dokumentaciju projekta, materijale koji su nastali u Berlinu, Leipzigu, Bangkoku, Madridu i Skopju.
CODE:RED dosad je provođen u brojnim svjetskim gradovima istražujući i reagirajući na lokalne specifičnosti te spajajući seksualne radnice s umjetnicima, aktivistima, teoretičarima, umjetničkim institucijama i organizacijama. Cilj je uvijek bio isti: inicirati dijalog, poduprijeti osnaživanje, udruživanje, formuliranje zahtjeva i borbu seksualnih radnika za seksualna, radna i zdravstvena prava te raditi na rušenju stereotipa o jednom od tabuiziranih oblika rada.
Pojam seksualni radnik skovala je još 1979./1980. njujorška umjetnica, redateljica, aktivistica i seksualna radnica Carol Leigh. U početku vezan samo za performanse, članke, diskusije i druge oblike aktivističkog rada u području zagovaranja prava seksualnih radnika/ca, izraz seksualni rad popularizirao se zahvaljujući knjizi “Sex Work: Writings by Women in the Sex Industry” (Seksualni rad: zapisi žena iz seksualne industrije) objavljenoj 1987. godine
Nakon toga ovaj izraz ulazi u znanstveni diskurs i usvajaju ga nevladine organizacije, radnički pokreti, ali državna i međunarodna tijela poput Svjetske zdravstvene organizacije. Od samog početka, međutim, nailazi na negativne reakcije i protivljenja te i dan danas ostaje sporan termin jer, prema mišljenju kritičara, ujedinjuje dva posve nepomirljiva pojma.
Naime, riječ “rad” trebala bi označavati aktivnost koja proizvodi dobit, ima svoj krajnji proizvod i obavlja se na “normalnom”, konvencionalnom radnom mjestu, unutar radnog vremena; donosi novac i sredstva za život, čovjeku daje određeni status i prestiž te igra važnu ulogu u izgradnji pojedinčevog identiteta. S druge strane, seks se smatra relaksacijom od posla, svakodnevnih briga i stvaranja dobiti ili proizvoda; seks nije ništa drugo nego užitak koji ne zahtijeva posebno mjesto, opremu ili radno vrijeme.
Tadej Pogačar rođen je 1960. u Ljubljani. Djeluje kao umjetnik, kustos i umjetnički direktor Centra i Galerije P74. Studirao je etnologiju i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, a kasnije i slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani.
Izložba ostaje otvorena do 13. rujna ove godine. Radno vrijeme Malog salona je 11 do 20 sati, od utorka do nedjelje. Izložba čini dio projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture, programskog pravca Kuhinja. Ostvaruje se u suradnji sa Zavodom P.A.R.A.S.I.T.E. i Mestnom galerijom Ljubljana / MGML.