Predstavnici Akcije mladih i Unije Kvarnera osvrnuli su se na konferenciji za novinare na temu prijedloga nove porezne reforme Vlade Republike Hrvatske.
”Udar na iznajmljivače obiteljskog smještaja, tako se može protumačiti set zakona koji su promovirani ili su saborskoj proceduri ili su već na snazi. Zakon o turizmu sadrži klauzule o zabrani izdavanja novih rješenja za legalno iznajmljivanje smještaja turistima ako se prema određenoj metodologiji zaključi da je destinacija u prekomjernom turizmu. To na prvu zvuči čak i razumno ali se pri kreiranju takvog zaključka uzimaju u obzir samo registrirani turistički kapaciteti kao oni na koje se restrikcija odnosi iako u izračunu opterećenja čak i veću težinu imaju takozvani „nekomercijalni turistički kapaciteti” odnosno stanovi i kuće za povremeni boravak, „za odmor”. Zakon ne predviđa restrikciju izgradnje takvih stanova za prodaju niti novih turističkih kapaciteta u takozvanom skupnom smještaju kao što su hoteli, kampovi, aparthoteli i slično. Restrikcije se odnose na (ne)izdavanje kategorizacije (legalizacije smještaja turista) za postojeće objekte rezidenata, domicilnog stanovništva”, poručio je Nedjeljko Pinezić.
Drugi zakon, Zakon o upravljanju i održavanju zgrada donosi restrikciju i penalizaciju onim vlasnicima stanovima koji ih namjeravaju iznajmljivati turistima. Da bi mogli legalno iznajmljivati takav stan moraju ishoditi suglasnost od čak 80% suvlasnika zgrade. Ako pak ishoduju takvu suglasnost i iznajmljuju stan turistima onda plaćaju duplu pričuvu. To se odnosi na sve zgrade s više od 4 stana koji imaju različite vlasnike.
Zakon o lokalnim porezima je izmijenjen na način da se dio zgrade koji se povremeno iznajmljuje (iznajmljuje turistima) tretira kao kuća za odmor i na njega se obračunava porez na kuće za odmor, uskoro porez na nekretnine iako se već za kompletnu zgradu obračunavaju komunalna naknada i odvoz otpada po tarifi za poslovne subjekte. Iako se na te dijelove zgrade koji se povremeno iznajmljuju plaća paušalni porez na dohodak od imovine.
Konačno zakon o porezu na dohodak će se mijenjati tako da će se razredi paušalnog poreza na iznajmljivanje smještaja turistima povisiti za 630%. Umjesto donje granice od 20 eura po kreveta uvodi se minimum od 150 eura, umjesto gornje granice od 199 eura uvodi se gornja granica od 300 eura. To se odnosi na razvijena turistička mjesta koja čine 90% ukupne ponude smještaja u domaćinstvu.
Iz svega je razvidno da se zacrtana strategija smanjenja i uništenja obiteljskog smještaja provodi u djelo kroz cijeli niz zakona kojima će se stjecanje drugog dohotka na taj način učiniti neisplativim.
Treba napomenuti da su iznajmljivači obiteljskog smještaja u Republici Hrvatskoj gotovo u potpunosti hrvatski građani rezidenti (nerezidentima su izdana samo 4.300 rješenja od ukupno 120.000), te da su 1/3 nositelja rješenja o kategorizaciji umirovljenici, 1/3 nositelji samostalne djelatnosti ili zaposlenici u turizmu i 1/3 zaposlenici u javnom i realnom sektoru. Prosječno hrvatski iznajmljivač obiteljskog smještaja ima 6 postelja za iznajmljivanje i prosječno ostvaruje 5.500 eura tog drugog dohotka od imovine. Naravno većina kapaciteta se nalazi na obali i otocima te u većim gradovima, na atraktivnim lokacijama.
S obzirom na to da je prva u javnosti iznesena inicijativa za ovakva rješenja došla od HUP-a i SDP–a a da ju provodi koalicija predvođena HDZ-om, postavlja se pitanje tko zapravo stoji iza ovog sjajno zamišljenog plana i tko će imati izravne koristi od rezultata njegovog provođenja, pita se Pinezić.
Bojan Kurelić se nadovezao na izlaganje Pinezića: Kao glavni cilj ove porezne reforme javnosti su predstavljena 2 cilja: stavljanje 600.000 praznih stanova diljem države u funkciju i smanjenje cijena dugoročnog najma, a kada gledate ove na kraju predložene zakonske izmjene Vlade cilj je izgleda uništiti male obiteljske iznajmljivače i natjerati građane slabijeg imovinskog stanja da rasprodaju svoju djedovinu.
Na koji način će povećanje povećanje paušala za 630% na imovinu koja je u funkciji i koja donosi prihode i državi i njegovom vlasniku utjecati na stavljanje u funkciju imovine koja nije u funkciji, odnosno na već navedenih 600.000 praznih stanova. Pola Europe pere pare diljem našem zemlje kroz nekretnine, stotine tisuća objekata u vlasništvu su banaka i špekulativnog kapitala a „naša” Vlada fokusira svoje mjere na običnog malog čovjeka.
Ako ćemo konkretno o samim mjerama porezne reforme kako je moguće staviti u isti koš velikog iznajmljivača s desetak i više apartmana i penzionera koji doslovce preživljava zahvaljujući turizmu i iznajmljivanju svoje nekretnine. Kako je moguće izjednačiti turistički najam u cjelogodišnjim destinacijama poput grada Zagreb i Dubrovnika s onim destinacijama u kojima sezona traje manje od 2 mjeseca. Kome normalnom uopće pada na pamet porezno ubiti malog iznajmljivača na otoku zbog navodnog cilja o povećanju nekretnina u dugoročnom najmu kada potrebe za tim dugoročnim najmom na otocima uopće nema. Demografska slika naših otoka je katastrofalna, a ove zakonske izmjene iseliti će i ono malo ljudi koji na otocima borave cijele godine.
Svakom s imalo mozga u glavi je jasno da je cilj ove kvazi reforme uništenje malog obiteljskog iznajmljivača u korist stranog kapitala i velikih hotelskih lanaca. Na otocima će nam se naseliti strani hotelski lanci i strani radnici, a domaći će otići, ako ne sadašnje generacije, djeca svakako. Zašto bi netko ostao na Rabu ili Cresu ako ne može raditi praktički ništa drugo osim biti sluga hotelskom lancu?
Ako ćemo pričati konkretno o smanjenju cijena dugoročnog najmu kao rješenju stambenih problema, naročito mladih obitelji, svoje rješenje ovog problema predstavili smo u Hrvatskom saboru još pred 4 godine. Predstavili smo tada stambenu politiku baziranu na poticanju dugoročnog najma, s pravom nasljedstva i mogućnošću prvokupa, što posebice odgovara potrebama mladih osoba i mladih obitelji . Predstavili smo tada i tzv. švicarski model neprofitnih stambenih zadruga, koji su poseban oblik javno-privatnog partnerstva i dokazano doprinosi razvoju gradova i općine, dinamici tržišta rada te je 20-40% jeftiniji od drugih oblika stanovanja. Tu glavnu ulogu i teret treba preuzeti država i gradovi i općine, kroz aktivne stambene politike i poticaje, te gradnju stanova namijenjenih dugoročnom najmu a ne penzioner koji krpa svoj sramotno niski osobni dohodak kroz najam svoje djedovine na otoku.
S druge strane apsolutno je nevjerojatno da tezu HDZ-ove Vlade da želi prebaciti porezno opterećenje s rada na imovinu, nitko od ekonomskih stručnjaka nije komentirao i zaključio da se porezno opterećenje rada može smanjiti bez problema i bez da svakom umirovljeniku u državi ukrademo njegovu nekretninu, recimo smanjenjem rashoda i troškova države ili recimo da probaju gospoda iz HDZ-a malo manje krast! – zaključio je Kurelić