Skupu se obratio i povjesničar Ezio Giuricin koji je istaknuo kako je Rijeka od svog osnutka multikulturalni grad te dodao da su to uvažavali i predstavnici novih jugoslavenskih vlasti za vrijeme 2. svjetskog rata
U punom Circolu održan je okrugli stol pod nazivom ‘Vizualna dvojezičnost u Rijeci – luka različitosti 2020.’ – ‘Il bilinguismo visivo a Fiume – prospettive per una Fiume/Rijeka, porto delle diversità 2020’.
Organizator okruglog stola bila je Lista za Rijeku koja je pokrenula inicijativu za izmjenama gradskog statuta kojima bi se u centru grada omogućilo uvođenje natpisa i na jeziku talijanske autohtone manjine. Većina sudionika izrazila je podršku ovoj inicijativi dok je gradonačelnik Obersnel izrazio skepsu s obzirom da „ne vidi na koji će način to povećati prava Talijana ‘koji već imaju niz institucija koji štite njihov identitet’.
Predsjednica Zajednice Talijana Rijeka Orietta Marot podržala je vizualnu dvojezičnost istaknuvši kako se radi i obavezi s obzirom Sporazum Hrvatske i Italije o pravima manjina, a kojim se Republika Hrvatska obavezuje poštivati maksimalna prava talijanske manjine na području bivše zone B, pa i Rijeke i Kvarnera. Vizualna dvojezičnost se nalazi među tim pravima, istaknula je.
Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel kaže kako nema ništa protiv te inicijative, iako ne misli da će zbog toga pripadnici talijanske nacionalne manjine imati veća prava.
– Pogotovo to gledam u kontekstu činjenice da zbog onih koji pokreću ovu inicijativu Talijani tri godine nisu imali predstavnika u Gradskom vijeću, da su glasali protiv predstavnika talijanske manjine za predsjednika Gradskog vijeća i da su odbili da u Odboru nacionalnih manjina bude predstavnik talijanske manjine, naglasio je gradonačelnik koji smatra kako nema precizne definicije što bi to predstavljalo autohtonost ali da su ju Talijani svejedno dobili u Statutu.
Replicirao mu je predsjednik Liste za Rijeku Danko Švorinić s argumentom da Obersnel miješa politički i nacionalni kriterij izbora vijećnika.
– Naš tadašnji vijećnik je u Gradsko vijeće ušao po političkom, a ne nacionalnom ključu jer je na listi za Gradsko vijeće bio drugoplasiran. Nakon što je zbog ekonomske situacije otišao trbuhom za kruhom, u vijeću ga je zamijenio sljedeći kandidat s naše liste, a vaš kandidat iz redova talijanske manjine nije ušao zato jer ste ga plasirali tek na 19. mjesto, odgovorio je Švorinić i podsjetio gradonačelnika da je na Obersnelovom završnom predizbornom skupu u Zajednici Talijana obećano upravo ovo što sada predlaže Lista za Rijeku – vizualna dvojezičnost u centru grada.
Švorinić je istaknuo kako prijedlog Liste za Rijeku nije sveto pismo i kako će uvažiti moguće dobre sugestije u točnoj formulaciji prostora koji bi vizualna dvojezičnost obuhvatila budući da cijelo područje današnjeg grada povijesno nije višejezično.
– Ne radi se tu samo o pločama, kako ovu inicijativu opisuju oni koji joj nisu skloni, nego o pravu jedne autohtone zajednice koja je ovdje oduvijek, da u javnom prostoru može pročitati i nešto na materinjem jeziku, zaključio je uz konstataciju da je slogan EPK Luka različitosti te da se ne radi samo o pitanju talijanske autohtone zajednice nego o riječkom identitetu koji je bez nje nepotpun.
– Upravo činjenica da je Rijeka povijesno nastala iz slavenske i romanske komponente određuje koje su njene sastavnice povijesno autohtone, istaknuo je.
Dopredsjednik Sabora Furio Radin podsjetio je na kronologiju ostvarivanja prava talijanske zajednice i njegove pregovore s tadašnjim gradonačelnikom Slavkom Linićem na kojima je dogovoreno da u Statutu Talijani budu autohtoni i da dobiju jednog zajamčenog vijećnika. On se s Obersnelom složio da Talijani u Rijeci imaju puno institucija ali i istaknuo da su u javnom prostoru potpuno nevidljivi te se založio za rješenje da se omogući vizualna dvojezičnost u povijesnom centru grada.
– A što se tiče autohtonosti Talijana, ona je nesporna. Najbolji je primjer slogan Armade Forza Fiume koji je nastao kao nešto po čemu se razlikuju od drugih skupina i na čemu grade identitet.
Europarlamentarac Ivan Jakovčić predlaže primjenu porečkog modela koji u staroj jezgri ima vizualnu dvojezičnost, a na perfiriji nema dok na ulazu u grad stoji tabla Poreč – Parenzo.
– Mislim da upravo Poreč ima puno sličnosti s Rijekom budući da u Poreču Talijana ima tri posto, u Rijeci nešto preko dva, a imaju sličan kulturan utjecaj na oba grada.
Ivan Jakovčić je poručio SDP-ovcima da budu hrabriji jer će na kraju HDZ uvesti dvojezičnost prije njih.
Hrvatski novinar i publicist Silvije Tomašević, koji izvještava iz Rima, podržao je ovu inicijativu označivši ju logičnom iz konteksta riječke složene povijesti, a sličnog mišljenja je i dopredsjednik Srpskog kulturnog društva Jovica Radmanović koji u riječkoj multikulturalnosti i višejezičnosti vidi velik potencijal.
Skupu se obratio i povjesničar Ezio Giuricin koji je istaknuo činjenicu prema kojoj je Rijeka od svog osnutka multikulturalni grad te istaknuo podatak da su to uvažavali i predstavnici novih jugoslavenskih vlasti za vrijeme 2.svjetskog rata.
– Ministar vanjskih poslova jugoslavenske koalicijske Vlade Josip Smodlaka izjavljivao je tada kako ‘administrativna gradska autonomija u Rijeci ne može smetati novoj Jugoslaviji, a niti autonomija još veća od one za vrijeme Ugarske monarhije. U njoj talijanski jezik može zadržati i ohraniti svoj položaj kako želi većina riječkog stanovništva’. Predsjednik Narodne republike Hrvatske Vladimir Bakarić izjavljivao je 1945. da će ‘Talijani u Rijeci imati najšire garancije svojih etničkih i kulturnih prava’.
Giuricin je predložio da se pri Gradskom vijeću formira tijelo sastavljeno od predstavnika gradske uprave, urbanista, povjesničara, predstavnika riječkih iseljenika i talijanske manjine koje bi postepeno vratilo vizualnu dvojezičnost.
– Mislim da je vraćanje vizualne dvojezičnosti u Rijeci znak spokojnog osjećaja prema povijesti, i osim toga dužnost, jer je to predviđeno zakonom Republike Hrvatske. Uostalom, Rijeka je uvijek bila takva – multikulturalan grad, rekla je Laura Marchig, pripadnica talijanske manjine i članice Liste za Rijeku, koja je sa Sandijem Basićem vodila skup.
Uslijedila je rasprava u kojoj je najviše pitanja upućeno gradonačelniku Obersnelu koji se na sličnoj tribini održanoj prije tri godine oštro suprotstavio dvojezičnosti. Obersnel je odgovorio da je protiv službene dvojezičnosti te isticanja tabli na kojima bi pisalo Rijeka – Fiume, i to iz emocionalnih razloga. Odgovornost za konkretnu inicijativu prebacio je na Gradsko vijeće te u sklopu Europske prijestolnice kulture najavio projekt postavljanja turističkih tabli na kojima bi ispod sadašnjih pisali nazivi ulica kroz povijest.
Moreno Vrancich iz riječke Zajednice Talijana izrazio je nezadovoljstvo dijelom stavova gradonačelnika, posebno onim da je kategorički protiv ravnopravnijeg korištenja naziva Fiume, a upozorio je i na praksu Turističke zajednice koja čak i na prijevodima na talijanski koristi termin Citta di Rijeka.