Riječko Gradsko vijeće dalo suglasnost KD ViK za zaduženje za megaprojekt financiran sredstvima EU fondova

Idi na originalni članak

Riječko Gradsko vijeće dalo je suglasnost KD Vodovod i kanalizacija za zaduženje za realizaciju jednog od najvećih projekata u vodno-komunalnom sektoru u Hrvatskoj financiranog sredstvima kohezijskih fondova EU

Oglas

Na početku maratonske sjednice Gradskog vijeća njegov predsjednik Andrej Poropat čestitao je hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji na plasmanu u finale Svjetskog prvenstva u Rusiji.

„Prošle godine slavili smo povijesni uspjeh HNK Rijeke a ove godine slavimo izniman uspjeh Vatrenih“, rekao je Poropat nakon čega je pozvao vijećnike da pljeskom podrže Vatrene u njihovu nastojanju da nastave pobjednički niz u Rusiji.

Predsjednik Gradskog vijeća Andrej Poropat

Nakon toga, Gradsko vijeće je za suce porotnike Općinskog suda u Rijeci imenovalo Roberta Blaškovića, Vedranu Butorac i Antuna Mavrovića.

Andrej Poropat razriješen je dužnosti predsjednika Odbora za gospodarstvo i razvoj Grada Rijeke, a na njegovo mjesto je imenovan Sandro Vizler.

Za članice Upravnog vijeća javne ustanove Hrvatski kulturni dom na Sušaku od strane osnivača imenovane su Laura Marchig i Lara Badurina.

Statut Grada Rijeke konačno usklađen sa zakonom

Nakon neuspjelog pokušaja usvajanja usklađivanja Statuta sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi, što je bila propisana obveza jedinicama lokalne samouprave, Statut Grada Rijeke konačno je usklađen sa zakonom.

Ivan Šarar, Nikola Ivaniš i Vojko Obersnel

U veljači, kada je ta točka bila na dnevnom redu, prijepor je nastao oko amandmana koje je dio vijećnika predložio, vezan uz ovlasti gradonačelnika, zbog čega vijećnici koji čine većinu u Vijeću nisu prihvatili izmjene Statuta.

Predsjednik Gradskog vijeća Andrej Poropat je podsjetio kako se od Gradskog vijeća traži da poduzme odgovarajuće radnje kako bi se zakonom previđene izmjene donijele.

I ovaj put su problem predstavljali amandmani. Tihomir Čordašev (AM) je predložio amandman kojim bi se članak 4. Statuta mijenjao, u smislu davanja gradonačelnikove suglasnosti za zaduživanje ili davanju jamstva za ispunjenje obveza pravnim osobama u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu Grada Rijeke i ustanovama čiji je osnivač Grad Rijeka iznad iznosa od 1.000.000,00 smatrajući kako bi ih trebalo davati Gradsko vijeće, a ne gradonačelnik, koji prema njemu, ne bi trebao donositi niti opće akte.

Tihomir Čordašev i Tea Opačić – AM

Čordašev je također predložio opciju da se u Statut unese izmjena da tri vijećnika mogu potpisati prijedlog za osnivanje Mjesnog odbora te dodao da ukoliko se ne podrže njihovi amandmani, neće podržati izmjene Statuta.

Isti je stav ponovila i Ivona Milinović (HDZ) jer je i njena stranka amandmanima predlagala da se suglasnost za zaduživanje pravnim osobama u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu Grada Rijeke i ustanovama čiji je osnivač Grad Rijeka ograniči na iznos od 1.000.000,00.

Sadašnji Statut propisuje da gradonačelnik daje suglasnost do ukupnog iznosa od 10.000.00,00 kuna, što u HDZ-u smatraju „carskim ovlastima“. Vijećnici HDZ-a su naglasili da će biti suzdržani ako se njihovi amandmani ne usvoje.

Ana Trošelj je kazala kako će Klub (PGS) podržati izmjene Statuta, isto je kazao i Mate Tomljanović (HSU,IDS). Sandro Vizler (HNS) pozvao vijećnike da budu odgovorni kazavši kako se, što se tiče sadržaja, Statut može mijenjati, ali da o tome treba razgovarati u jednom dužem periodu, ali ne na ovakav način.

Ivan Mencer i Ivona Milinović (HDZ)

Danko Švorinić (Lista Ri) je kazao kako neće podržati izmjene Statuta u ovom obliku te predložio kompromis da se maksimalni iznos prepolovi na 5 milijuna i na taj način svi budu zadovoljni. Josip Ostrogović (HDZ) je kazao kako se sada minorne stranke bune, dok gradonačelnik dijeli suglasnosti šakom i kapom, zaboravljajući da u Hrvatskoj vlada demokracija i oni mogu predlagati što žele.

Duško Milovanović (SDP) je kazao kako oni za razliku od HDZ-a imaju povjerenje u gradonačelnika. Vojko Braut (Laburisti, SDP, SDSS), je kazao kako se u trenutku, kada Statut treba uskladiti sa zakonom imamo situaciju da stranke AM i HDZ zbog politiziranja ucjenjuju, ne želeći prihvatiti ono na što ih zakon obvezuje ukoliko se ne prihvate njihovi amandmani.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako vijećnik Čordašev ne razumije da on kao gradonačelnik opće akte donosi sukladno Statutu, te ovlastima i zakonima koje to omogućuju, sviđalo se to vijećnicima HDZ-a i AM ili ne. Što se tiče ovlaštenja za zaduženje nije točno da ih dijeli šakom i kapom, kako tvrde vijećnici HDZ-a.

„Suglasnost se daje za zaduženje, nakon čega za daljnje postupke odgovaraju direktori i članovi nadzornih odbora i uprava društava. Do sada je takvu suglasnost dao tri ili četiri puta, a kada takvu suglasnost i da, o tome na prvoj sjednici informira Gradsko vijeće, dok se svaka takva odluka odmah objavi na web stranicama. Uostalom za takav je način rada Grad Rijeka više puta dobio nagrade za transparentnost“, kazao je Obersnel.

Morana Jokić i Sandro Vizler (HNS)

Što se njega tiče nema nikakvih problema da se prijedlog za osnivanje novih MO donosi sukladno Poslovniku Gradskog vijeća. Što se zaduženja tiče, kazao je kako se Vijeće godišnje ne sastaje čak tri mjeseca. Zaduženja o kojima je riječ su uglavnom manje vrijednosti jer o velikima odlučuje Gradsko vijeće.

Predložio je amandman kojim bi ovlaštenje ostalo u iznosu do 1 milijun eura odnosno 7,5 milijuna kuna. Amandmani HDZ-a nisu prihvaćeni dok je Tihomir Čordašev povukao veći dio amandmana. Vijećnici su potom sa 19 glasova za, 4 protiv i 5 suzdržanih usvojili izmjene Statuta.

Godišnje izvješće o izvršenju Proračuna Grada Rijeke za 2017. godinu nije prihvaćeno

Nakon iscrpne rasprave, Vijeće nije prihvatilo Izvješće o izvršenju Proračuna Grada Rijeke za 2017. godinu.

Premda je gradonačelnik pojasnio kako se rashodi nisu mogli smanjivati zbog obaveza koje proizlaze iz plaća, ugovora. „Mogao se kratiti socijalni program, javne potrebe u kulturi i sportu, ali su one ionako bitno smanjene“. kazao je kako je pokrenuo je postupak rješavanja deficita koji će se do kraja godine smanjiti za 80 milijuna kuna pregovorom s nadležnim ministarstvima za naknadu za imovinu koju ionako koriste državna tijela u gradu.

„Do kraja godine bit će predložen i program mjera za smanjenje deficita. U razdoblju od 6-7 godina bi se taj deficit u potpunosti eliminirao, a ukoliko se u prihodovnoj strani nešto promijeni taj će rok biti kraći“, kazao je gradonačelnik.

Tea Mičić Badurina, Ana Trošelj i Duško Milovanović

Prihodi proračuna ostvareni su u iznosu od 790,2 milijuna kuna ili 89,4% godišnjeg plana, dok su rashodi iznosili 812,5 milijuna kuna ili 91,7% plana. To znači da je u 2017. godini ostvaren manjak prihoda u iznosu od 22,3 milijuna kuna, od čega se 20,7 milijuna kuna odnosi na Grad Rijeku, a 1,5 milijuna kuna na manjak prihoda proračunskih korisnika.

Iz navedenog proizlazi da ukupni manjak gradskog proračuna, s prenesenim manjom iz prethodnih godina, iznosi 268,1 milijun kuna. Pokazatelji govore da su od 2008. na ovamo, nakon čitavog niza poreznih reformi, prihodi od poreza smanjeni za 19% odnosno preko 50 milijuna kuna. Niti jedna Vladina kompenzacijska mjera nema dostatni učinak i to će imati negativne posljedice u narednim godinama.

Uslijedila je oštra rasprava koju je svojim stavovima o lošem upravljanju gradom i zaostajanju Rijeke, bespotrebnom zaduživanju i zanemarivanju potreba građana Rijeke izazvao vijećnik Josip Ostrogović (HDZ), u koju su se uključili i vijećnica Ivona Milinović i Tihomir Čordašev (AM). Pojedine stavke Izvješća branila je vijećnica Tamara Martinčić nabrojivši što se je sve uspjelo realizirati raspoloživim sredstvima proračuna u protekloj godini. Prilikom glasovanja, Izvješće na koncu nije usvojeno.

Zaduženje KD Vodovod i kanalizacija d.o.o. kod Erste&Steiermarkische bank d.d.

Gradsko vijeće Grada Rijeke dalo je KD Vodovod i kanalizacija d.o.o. suglasnost za zaduženje putem dugoročnog financijskog kredita u iznosu od 134.687.000,00 kuna, kod Erste&Steiermarkische bank d.d., za sufinanciranje projekta Poboljšanje vodno – komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka koji obuhvaća područje grada Rijeke i Kastva i općine Viškovo, Čavle i Jelenje i jedan je od najvećih projekata u vodno-komunalnom sektoru na području Republike Hrvatske i koji je uvršten na listu strateških projekata Republike Hrvatske.

Vrijednost projekta procjenjuje se na iznos od 1.761.563.000 kn (bez PDV-a). Sufinanciranje ovog projekta očekuje se iz Kohezijskog fonda Europske unije u udjelu od 71,3%, odnosno 1,25 milijarde kuna. Preostalih 28,7% odnosno oko 505 milijuna kuna osigurat će se iz nacionalnih sredstava. Oko 36,7% iz sredstava Hrvatskih voda, 36,7 % iz sredstava Državnog proračuna.

Gradonačelnik je kazao kako je zadovoljan što je ovaj grandiozni projekt u koji su mnogi sumnjali konačno priveden kraju.

„Dobit ćemo novi Centralni uređaj za pročišćavanje s biološkom komponentom, 217 km nove kanalizacije, 126 crpnih stanica i obnoviti 100 km vodovodnih priključaka čime će se još više smanjiti gubitak vode. Dobavit će se i 2500 malih crpnih stanica za one kuće koje će se nalaziti ispod glavne kanalizacijske cijevi, ali njihov trošak neće ići na teret korisnika. Oko 7,65% od ukupnog investicijskog iznosa bit će financirano od strane Društva putem kredita u visini 134.687.000 kuna. Kredit će se vraćati iz sredstava za razvoj. Kamatna stopa će iznositi 2,30% fiksno, a otplata u roku 15 godina, po isteku korištenja.

Dospijeće prve rate je ožujak 2024. godine.

 

Exit mobile version