Izvođači u predstavi su ansambl i solisti Baleta HNK Ivana pl. Zajca, dvoje glumaca Hrvatske drame te studenti druge godine studija Gluma i mediji Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci
U HNK Ivana pl. Zajca u petak 12. svibnja 2017. premijera je željno iščekivanog naslova, jednog od najpoznatijih baleta, „Labuđeg jezera” Petra Iljiča Čajkovskog.
Nakon 140 godina od svjetske praizvedbe u Boljšoj teatru i 22 godine od premijere u riječkom Kazalištu, koreograf i redatelj „Labuđeg jezera” je Staša Zurovac. On je ostao vjeran originalnoj priči i libretu, ali i svome rukopisu, uz svježe iščitavanje klasika, hrabro, ali uvijek opravdano.
Maestro Matija Fortuna dirigirat će orkestrom Opere HNK Ivana pl. Zajca, scenograf je Dalibor Laginja, kostimografkinja Bjanka Adžić Ursulov, oblikovatelj svjetla Deni Šesnić. Izvođači u predstavi su ansambl i solisti Baleta HNK Ivana pl. Zajca, dvoje glumaca Hrvatske drame te studenti druge godine studija Gluma i mediji Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci. Baletna je majstorica Oksana Bradiboura Kožul. Koncertni majstor je Romeo Drucker.
Zahvala sponzoru
U ime intendanta i riječkog Kazališta, ravnatelj Opere Petar Kovačić se, najavljujući novi veliki riječki projekt, zahvalio generalnom sponzoru Ini, tradicionalnom partneru riječkog „Zajca“. „Hvala što nas podržavate jer bez Ine puno toga u ovom velikom projektu ne bi bilo moguće”, kazao je Kovačić.
Direktor Rafinerije nafte Rijeka gospodin Erkki Ranta je, obraćajući se na hrvatskom jeziku, rekao kako će ova premijera zasigurno obilježiti baletnu scenu Rijeke te kako je INA uvijek podržavala napredak i kulturnu scenu Rijeke i cijele Hrvatske. „Činjenica da se „Labuđe jezero” nakon više od dva desetljeća vraća na riječku scenu sigurno će motivirati Riječane da još češće pohode kazalište i uživaju u bogatoj kulturnoj ponudi“, naglasio je gospodin Ranta.
V.d. ravnateljice Baleta Kristina Kaplan Rukavina kazala je kako je uvijek izazovno raditi suvremenizaciju djela, a pogotovo kada se radi o takvom kolosalnom djelu kakvo je „Labuđe jezero”. „Dobili smo predstavu koja je velika i bogata u svakom svom detalju, svakim gledanjem otkriva se nešto novo.” Spomenula je i koliko puno je ovoj magiji umjetnosti pridonio spoj baletnih i dramskih umjetnika te je obogatio raznolikošću u jednoj prirodnoj, organskoj ljepoti, koliko pticolikosti ljudi toliko i ljudskosti ptica.
Pitanje estetike
Koreograf i redatelj Staša Zurovac rekao je kako mu se kod ovog gigantskog djela nametnulo pitanje estetike, kako reinterpretirati ne oduzimajući ništa; kako omogućiti da svatko doživi priču onakvom kakva ona jest a da ga ona u istom trenutku kreativno ne sputava; kako koristiti maštu, a pritom ne napraviti slikovnicu, preslikati već poznato, bez dubine. Upravo je u tim pitanjima i dilemama pronašao ključ za interpretaciju djela shvativši kako nakon toliko godina postojanja i opstajanja, djelo treba ispoštovati, ali na novi način. „U razgovoru sa scenografom Daliborom Laginjom došli smo do rješenja – bit će monokrono, crno-bijelo”, kazao je Zurovac te nastavio kako su svjetlo Denija Šesnića i scena Dalibora Laginje korišteni na apstraktnoj razini, a kostimi Bjanke Adžić Ursulov označavaju vrijeme.
„Crni i bijeli labud zrcalni je odnos, a suštinski, radi se o suprotnostima unutar svakog od protagonista.” Rekao je i da se umjesto uobičajeno jedne, „odlučio za dvije Dvorske lude, dramske glumce Jelenu Lopatić i Nikolu Nedića, a kako je Jelena trudna sada ih je zapravo troje”.
Autentično i slobodno
„Radeći na ovoj predstavi našao sam sličnosti između zarobljenosti čovjeka u labudu iz priče i klasičnog baleta uopće. Oni koji se bave klasičnim baletom zapravo su zarobljeni u visokoestetiziranu neprirodnost, a tek kada ju svladaju mogu doći do prirodnosti, kao i čovjek zarobljen u obliku ptice. Klasično oduzima prirodnost, ljudi su manje ljudi, a ptice su manje ptice. Stoga sam odlučio, autentično i slobodno, upravo to oduzeti i u nesavršenosti dobiti savršeno”, rekao je koreograf i redatelj te dodao kako već u prvom činu kroz predstavljanje svih likova na sceni vidi zapravo 160 lica u tri minute, jer svatko od njih prolazi kroz četiri karaktera. „Ne razaznaje se tko je tko, je li glumac ili baletan, oni su obogatili jedni druge, svatko je nešto od svog iskustva dao drugome“, zaključio je Zurovac.
Dirigent Matija Fortuna istaknuo je pozitivnu atmosferu u orkestru te da će koliko u operi podupiru pjevače, sada poduprijeti plesače i njihov mukotrpan rad.
Kostimografkinja Bjanka Adžić Ursulov rekla je kako je željela prikazati klasiku na suvremeni način, a da se pri tome ne iznevjere očekivanja publike. „Labudovi imaju kostime inspirirane prvim povijesnim verzijama baletnih pački, tanjura ili tutua, kada su se balerinama krile noge.”
Deni Šesnić, oblikovatelj svjetla, kazao je kako je ovo njegovo četvrto „Labuđe jezero” za koje je rješenja sanjao i sve iscrtao u jednoj noći.
Studentima neobično iskustvo
Mentori i profesori studenata druge godine Gluma i mediji Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, Lenka Udovički i Rade Šerbedžija zahvalili su upravi riječkog Kazališta, posebno intendantu Marinu Blaževiću, na ovoj suradnji.
„Studentima se pružila prilika za možda neobično iskustvo, ali prateći probe, mogu sa sigurnošću kazati da je ovo nešto što će obilježiti njihove živote. Najbolji način učenja je praksa s vrhunskim umjetnicima, profesionalcima”, rekla je Lenka Udovički, dok je Rade Šerbedžija kazao kako je važno što se ovim projektom Staša Zurovac, izuzetni umjetnik, ne samo baletni, nego i dokazani redatelj, vratio u riječki HNK.
U ulozi Kraljice labudova Odette te Odile, nova je članica riječkog baletnog ansambla Nika Lilek. „Ova je uloga san svake djevojčice. Veliki mi je izazov biti dio ove predstave, svaki dan otkrivam nešto novo, osjećam veliku podršku i nadam se ispuniti očekivanja”, rekla je Lilek kojoj u istoj ulozi alternira Anca Zgurić. „Kako se od nas zahtijevala mimika lica, glumci su nam u tome uvelike pomogli”, rekao je Joseph Samuel Cane, u ulozi princa Siegfrieda, te dodao kako su plesači oduševljeni promjenom odnosno izvrsnom suradnjom s glumcima.
Jelena Lopatić, glumica Hrvatske drame ponosna je na studente koji su dobili priliku biti ravnopravni na sceni, a sretna je i zbog suradnje s drugim umjetničkim granama Kazališta.
Nikola Nedić završio je riječima kako će ova predstava zasigurno biti zanimljiva svima, ne samo onima koji vole balet, već i publici koju zanima umjetnost uopće.
Alternacije:
U alternacijama uloga „Labuđeg jezera” su: kao Odette/Odile Nika Lilek/Anca Zgurić; kao princ Siegfried Joseph Samuel Cane / Daniele Romeo; kao von Rothbart alternirat će Ali Tabbouch/Svebor Zgurić; dvorska luda su Jelena Lopatić, Nikola Nedić/Ali Tabbouch, kraljica majka Gala Nikolić/Oksana Brandiboura Kožul, Benno (prinčev prijatelj) Daniele Romeo/Joseph Samuel Cane. Prinčev prijatelj je Andrei Köteles; prinčev tutor Wolfgang je Dmitri Andrejčuk; četiri crna labuda su Laura Orlić, Anca Zgurić / Nika Lilek, Cristina Lukanec, Ksenija Duran Krutova; labudovi su Svetlana Andrejčuk, Sendi Bakotić, Marta Čaržavec, Ivan Čulo, Martin Grđan, Mario Jovev, Vitali Klok, Andrei Köteles, Irina Köteles, Ema Perović, Anna Ponomareva, Tea Rušin, Anja Sabol, Deni Sanković, Romina Tonković, Marta Voinea Čavrak, Vanda Velagić, Svebor Zgurić i drugi.
Premijera je 12. svibnja 2017. u 19:30 sati, dok su reprize od 13. do 17. svibnja. Predstava s jednom pauzom traje oko dva sata.