Brojnim aktivnostima, među kojima i predstavljanjem novih sprava u parku na Mlaci, obilježen je Svjetski dan kretanja
Obilježavanje je organizirao Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ-a u suradnji s Riječkim sportskim savezom, udrugom DiP, Centrom za rehabilitaciju Rijeka, Dječjim vrtićem Rijeka, Wushu klubom Rijeka, Klubom sportske rekreacije Gorovo Opatija i Gradom Rijekom, promovirajući na taj način važnost tjelesne aktivnosti pri očuvanju i unapređenju zdravlja.
Nove sprave u parku Mlaka kao podrška za provođenje zdravih stilova života
Svjetski dan kretanja se obilježava u sklopu projekta „Živjeti zdravo“ i aktivnosti „Volonteri u parku“, kojom se nastoji se pružiti najveća moguća razina podrške građanima za provođenje zdravih stilova života kroz organizaciju okoline u kojoj živimo. Kako bi tjelesna aktivnost bila što dostupnija svim dobnim skupinama, u sklopu projekta „Živjeti zdravo“ uz pomoć EU sredstava u svakoj je županiji uređena je po jedna hodačka staza i po jedan park. U Primorsko-goranskoj županiji hodačku stazu dobio je Mali Lošinj, dok je u Rijeci uređen park.
Postojeći park na Mlaci stoga je oplemenjen klackalicama na oprugama za djecu s teškoćama u razvoju, njihalicom, gredama za balansiranje, penjalicom s mrežom te ljuljačkom košarom, ispod kojih je postavljena antistres podloga. Na podlozi je nacrtana igra školica, a u parku je postavljena i klupa za dojenje sa stolićem za prematanje te koš za selektiranje otpada.
Grad Rijeka brojnim projektima podupire građane na tjelesnu aktivnost
Obilježavanju Svjetskog dana kretanja prisustvovao je i zamjenik riječkog gradonačelnika Marko Filipović.
„Riječani su aktivni i koriste sve blagodati našeg grada, posebno šetnice uz more i uz Riječnu, no daljnja nastojanja moraju ići u smjeru da im pružimo podršku da se čim više kreću, jer je to preduvjet zdravlja“, kazao je zamjenik Filipović, podsjećajući kako Grad Rijeka provodi čitav niz projekata i programa kojima nastoji potaknuti građane da u svoj život uključe više tjelesne aktivnosti te učine veliki korak prema očuvanju i unaprjeđenju vlastitog zdravlja. Uz zamjenika gradonačelnika, obilježavanju je prisustvovao i voditelj projekta “Rijeka zdravi grad” Jadran Mandekić.
Grad Rijeka kontinuirano provodi kampanju Rijeka u kretanju, razvija projekt Riječkih šetnica te kroz projekt Rijeka zdravi grad nastoji dodatno promovirati zdrave načine života.
Tako se, primjerice, u svrhu očuvanja i poboljšanja zdravlja, provode organizirane vježbe za osobe starije životne dobi 65+, besplatne vježbe joge za osobe starije od pedeset godina te projekt „Vježbanjem i pravilnom prehranom protiv dijabetesa i osteoporoze 50+“.
Protekle je godine održana manifestacija „Važnost tjelesne aktivnosti na otvorenom“ namijenjena osobama s invaliditetom, čiji je cilj bio informirati i senzibilizirati osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju o pozitivnim učincima tjelesne aktivnosti na zdravlje i važnosti uključivanja tjelesne aktivnosti u svakodnevni život.
U ime Primorsko-goranske županije otvorenju uređenog parka prisustvovala je zamjenica župana Marina Medarić.
„Možda jedino dobro što nam je ova pandemija donijela je da su ljudi osviješćeni o tome koliko je potrebno zdravo živjeti i kretati se, te je ovo jedinstvena prilika kako bi sve pozvali da se čim više kreću i žive zdravo“, rekla je zamjenica Medarić.
O projektu Živjeti zdravo
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, kao krovna javnozdravstvena ustanova, provodi Nacionalni program promicanja zdravlja Živjeti zdravo, u suradnji s mrežom županijskih zavoda za javno zdravstvo. Na temelju nacionalnog programa nastao je projekt Živjeti zdravo, koji je sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda (ESF) i traje od 2016. do 2022. godine.
Cilj je projekta Živjeti zdravo unapređenje zdravlja populacije putem smanjenja negativnog učinka bihevioralnih, biomedicinskih i sociomedicinskih rizičnih čimbenika te kreiranje okruženja u kojem je svim osobama u Hrvatskoj omogućena najviša razina zdravlja i kvaliteta života. Provedbom ovoga projekta želi se senzibilizirati i educirati građane o potrebi očuvanja zdravlja i usvajanja zdravih životnih navika, čime se može doprinijeti smanjenju obolijevanja od kroničnih nezaraznih bolesti, koje su uzrok više od tri četvrtine smrti u Hrvatskoj.