TISKOVNA KONFERENCIJA

AKCIJA MLADIH: “Građani Viškova desetljećima su taoci nemara i nerada riječke Čistoće i Ekoplusa!”

Idi na originalni članak

U Rijeci su općinski vijećnici Općine Viškovo održali konferenciju za medije s temom zbrinjavanja goriva

Oglas

Dinko Beaković istaknuo je da od Ekoplusa 4 mjeseca čeka informaciju o zbrinjavanju goriva iz otpada koje se po navodima bivšeg direktora Travena zbrinjavalo i u Austriji.

“Do sada nismo zaprimili niti jedan dokument niti potvrdu da je to gorivo zaista zbrinuto u Austriji. Tražimo odgovor i da se jasno i javno definira gdje je gorivo iz otpada zaista deponirano ili zbrinuto jer postoje indicije da se gorivo iz otpada umjesto da bude zbrinuto miješa s komunalnim otpadom i vraća nazad na obradu u Centar.”, rekao je Beaković.

Isto tako napomenuo je da nikada nije pokrenut do kraja proces otplinjavanja plohe A1 koja je još 2020. bila pripremljenija za priključak plinogeneratora i za korištenje plina za proizvodnju toplinske ili električne energije. Od 2020. do danas na baklji u centru Marišćina spaljeno je 8 milijuna kubični metara plina što je po današnjim cijenama plina oko 22 milijuna kuna. “Da se taj plin koristio za proizvodnju električne energije uprihodilo bi se oko 40 milijuna kuna.”, ustvrdio je.

Tamara Smokvina nadovezala se povodom odbijanja Eko plusa da dostavi ugovor o radu sklopljen s predsjednikom uprave Lukom Travenom, rekavši da je Kvarnerska inicijativa putem predsjednice Odbora za prostorno i urbanističko planiranje, stanovanje i zaštitu okoliša i uz potporu članova tog Odbora Općinskog vijeća inicirala obraćanje Povjereniku za informiranje Republike Hrvatske, budući da se prema Zakonu o pravu na pristup informacijama trgovačka društva u kojima JLP(R)S imaju većinsko vlasništvo smatraju tijelima javne vlasti.

Odgovor koji su dobili i ovih dana putem predsjednika Vijeća proslijedili općinskoj načelnici jasno navodi da ugovori između subjekata javnog prava i fizičkih osoba predstavljaju informaciju od javnog značaja, pri čemu se osobni podaci o zaposlenima u tijelima javne vlasti poput upravo podataka o opisu poslova, plaćama, dodacima i drugim isplatama ne mogu smatrati zaštićenima temeljem GDPR-a, već su to podaci u odnosu na koje preteže javni interes i ustavno pravo javnosti da zna na koji se način i u koju svrhu koriste javna sredstva.

“Iz navedenog je vidljivo da je odluka Eko plusa, odnosno samog njegovog predsjednika uprave u odlasku, da uskrati tražene podatke protuzakonita.”, rečeno je.

 Načelnica Općine Viškovo, koja obnaša funkciju predsjednice Skupštine tog trgovačkog društva u ovom sazivu, na sjednici Općinskog vijeća u prosincu 2021.  izjavila je da će zatražiti njegov ugovor na uvid, ali da nije sigurna hoće li ga dobiti te da će postupanje prijaviti Povjereniku za informiranje. Postavlja se pitanje – kako je moguće da uopće može doći do situacije da se uprava Društva ogluši o zahtjev predsjednika Skupštine koja je upravo ta koja imenuje i opoziva članove uprave te donosi mjere za nadzor nad provođenjem poslova Društva, bez obzira na to tko je u trenutku potpisivanja ugovora bio predsjednik Skupštine?

VIDEO DANA:

“Upravo ta situacija i primjeri koje je naveo kolega Beaković pokazuju da u tom trgovačkom društvu vladaju veliki problemi, pri čemu uprava prakticira bahatost i samovolju te nepoštovanje ne samo javnosti i preuzetih obveza, već i vlastitih osnivača, a osnivači ne pokazuju nikakvu želju  da se poslovanje i stanje na  ŽCGO -u popravi, pri tome uporno odbijajući odgovornost za dugogodišnji teror  ŽCGO Marišćina nad mještanima sjevernih naselja Viškova. Bitno je spomenuti i da studija utjecaja ŽCGO Marišćina na zdravlje mještana, pokrenuta prije 16 mjeseci od strane PGŽ kao većinskog osnivača i suvlasnika Eko plusa, koja je trebala biti završena u roku od jedne godine, do danas nije ugledala svjetlo dana. A još jedno ljeto i smrad nam stižu, kao i već sada upitna provedba Odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Općine Viškovo.”, rečeno je.

Bojan Kurelić istaknuo je da su građani Viškova desetljećima taoci nemara i nerada riječke Čistoće i Ekoplusa. I takav nemar i nerad građani Viškova više neće plaćati!

„Pred više od 70 godina počelo se bacati riječko smeće u jamu Sovjak, od 1964. riječko smeće počelo se bacati u tada jamu, a danas brdo Viševac a još 1999. odlučili su smeće bacati na Marišćinu i osnovati tvrtku Ekoplus. 18 godina je Ekoplusu trebalo da s radom krene  ŽCGO Marišćina i počne 2017. organizirano bacati smeće u rupu na Marišćini. 18 godina im je valjda trebalo jer na Marišćini nisu već imali rupu u koju su mogli bacati smeće nego su je sami morali iskopati. 70 godina građani Viškova trpe smrad riječkog smeća i plaćaju visoku cijenu zbog nečijeg nemara i nerada i ovim putem šaljemo jasnu poruku da njihov nemar i nerad više nećemo plaćati“, rekao je.

“Do kraja siječnja ove godine sve općine i gradovi u Republici Hrvatskoj trebale su donijeti svoje Odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na svom području. I sve općine i gradovi čiji je pružatelj usluga odvoza otpada Čistoća d.o.o. to su i učinile. Osim Grada Rijeke. Gradonačelnik Grada Rijeke Marko Filipović ne samo da nije stavio Odluku na dnevni red u skladu sa Zakonom do kraja siječnja 2022. nego je istu povukao s dnevnog reda u veljači ove godine. Tim potezom gradonačelnik Rijeke Filipović nije samo zaustavio procese uvođenja novog sustava prikupljanja otpada u Gradu Rijeci nego i u svim gradovima i općinama koji imaju nesreću da se nalaze u sustavu (NE)rada riječke Čistoće.”, dodao je Kurelić.

“S obzirom na to da riječka Čistoća na čelu s direktoricom Jasnom Kukuljan i predsjednikom skupštine, gradonačelnikom Filipovićem očigledno nisu sposobni napisati Odluku o skupljanju komunalnog otpada koja će omogućiti efikasan i održiv sustav upravljanja komunalnim otpadom ovim putem pozivamo ovlaštene predstavnike svih gradova i općina u sustavu Čistoće (Rijeka, Klana, Viškovo, Bakar, Kastav, Čavle, Kraljevica, Kostrena, Jelenje) da zajednički sjednemo i na odgovarajući način pripremimo nove Odluke o skupljanju komunalnog otpada u interesu naših građana.”, zaključio je Kurelić.

Exit mobile version