Na konferenciji „Urbana agenda za RH do 2030.“ održanoj u organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU u Zagrebu dodijeljene su Odluke gradovima čija su urbana područja postala područja koja će provoditi mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja u financijskom razdoblju 2021- 2027.
Temeljem mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU) dodjeljuju se EU sredstva urbanim područjima, a u Hrvatskoj su urbano područje uspostavila 22 grada. Riječ je o 4 urbane aglomeracije (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek); 10 većih urbanih područja (Zadar, Slavonski Brod, Pula, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar i Vinkovci) i 8 manjih urbanih područja koji su sjedišta županija (Koprivnica, Vukovar, Čakovec, Požega, Virovitica, Krapina, Gospić i Pazin).
Radi se o financijskom mehanizmu posebno osmišljenom za gradove koji pomoću njega provode integrirana ulaganja unaprijed definirana kao investicije od strateškog značaja za cijelo urbano područje.
Odluke za 22 grada među kojima je i Rijeka, a kojima su utvrđena urbana područja u Hrvatskoj u kojima će se provoditi ITU mehanizam u financijskom razdoblju od 2021. do 2027. godine, dodijelio je ministar regionalnog razvoja i EU fondova Šime Erlić.
Na konferenciji je sudjelovao i gradonačelnik Marko Filipović koji je pozdravio sve prisutne.
„Ove godine obilježavamo tri desetljeća sustava lokalne i područne samouprave, ali i deset godina provedenih u europskoj obitelji. Upravo to posljednje desetljeće obilježeno je snažnim zamahom lokalnih investicija koje će kulminirati u godinama koje dolaze, među ostalim i zahvaljujući EU sredstvima odnosno sredstvima koja su dostupna kroz ITU mehanizam, kojim EU podupire razvoj urbanih područja oko većih gradova koji su nosioci razvoja. Stoga smatram kako je ova, jubilarna godina krajnji trenutak za otvaranje rasprave o novoj perspektivi hrvatskih gradova, koja bi mogla postaviti urbani razvoj kao samostalnu, ali integriranu, javnu razvojnu politiku, što je uostalom, i u skladu s trendovima u Europi.
Kapaciteti i znanja potrebni za provedbu nužnih reformi koncentrirani su upravo u gradovima. To je razina vlasti koja je najbliža građanima, a današnji održivi razvoj teško je zamisliv bez građanske participacije“ poručio je gradonačelnik Rijeke i potpredsjednik Udruge gradova u Republici Hrvatskoj Marko Filipović, naglasivši kako je siguran da će riječka Urbana aglomeracija, ali i ostali gradovi u Hrvatskoj koji su formirali urbana područja znati kvalitetno i dobro iskoristiti EU sredstva dobivena kroz ITU sustav.
Indikativna alokacija za projekte Grada Rijeke i svih članica Urbane aglomeracije Rijeka u novom ITU mehanizmu je 55 milijuna eura. Grad Rijeka je središte urbane aglomeracije Rijeka koju čine: gradovi Rijeka, Bakar, Kastav, Kraljevica i Opatija te općine Čavle, Jelenje, Klana, Kostrena, Lovran, Matulji, Mošćenička Draga, Omišalj i Viškovo.
Ministar Erlić istaknuo je kako se svijet nezaustavljivo urbanizira. „Danas u našim urbanim područjima živi čak 68% stanovništva. Rastuća urbanizacija donosi brojne izazove i zato je iznimno važno da se gradovi učinkovito organiziraju, da budu ekološki, da primjenjuju digitalna rješenja i optimalno koriste javne prostorne resurse. Sredstva za 22 hrvatska ITU grada u ukupnom iznosu od 680 milijuna dat će snažan financijski impuls za provedbu strategija razvoja njihovih urbanih područja. Za gradove je to jedinstvena prilika da integriraju svoja ulaganja i ostvare planiranu razvojnu viziju i zato čestitam svima na uspješno odrađenim pripremnim fazama i stvaranju preduvjeta za povlačenje sredstava ITU mehanizma“ naglasio je ministar Erlić.
Ministar je dodao kako je 680 milijuna eura za 22 grada veliko povećanje u odnosu na prethodno programsko razdoblje kada je na raspolaganju iz ITU mehanizma bilo 350 milijuna eura, za 8 gradova, te da s ovakvim pristupom osiguravamo ujednačeni urbani razvoj svih krajeva Hrvatske.
Na konferenciji su prikazana ključna postignuća 8 gradova koji su koristili ITU mehanizam u prošlom financijskom razdoblju 2014 – 2020, za niz strateški relevantnih projekata koji su svojim sredinama donijeli novu kvalitetu života. Grad Rijeka je u proteklom razdoblju iz ITU mehanizma financirao obnovu područja bivšeg industrijskog kompleksa Benčić, gdje je realizirana Dječja kuća i uskoro nova gradska knjižnica, Autotrolej d.o.o. je obnovio vozni park s 32 nova autobusa za prijevoz putnika te je obnovljeno i modernizirano 6 semaforskih raskrižja. Kroz projekt „Povežimo se baštinom“ obnavlja se 13 lokacija kulturne baštine, a Energo d.o.o. obnavlja gotovo 8 kilometara toplovodne mreže i uvodi u toplane kogeneracijska postrojenja i solarne kolektore. I sve članice urbane aglomeracije provele su i provode projekte koje su njihovim lokalnim sredinama značajne za njihov razvoj.
Integrirani pristup urbanom razvoju na konferenciji su predstavili stručnjaci koji imaju iskustva iz primjera europskih gradova nakon čega je povedena diskusija o integriranju intervencija razvoja u teoriji i praksi. Integrirani teritorijalni program 2021-2027 nudi urbanim područjima financiranje ulaganja kroz teritorijalnu i sektorsku integraciju projektnih aktivnosti te je na konferenciji predstavljen i Program Integriranih teritorijalnih ulaganja i način kako na što bolji i uspješniji način planirati strateške i integrirane projekte razvoja.
Na kraju konferencije je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU predstavilo inicijativu „Urbana agenda za RH do 2030.“ kao platformu za povezivanje gradova i nacionalne razine u zajedničko planiranje urbanog razvoja u Republici Hrvatskoj.“
(Foto: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU)