Gradsko vijeće Grada Rijeke donijelo je odluku o podizanju kredita u iznosu od 44 milijuna kuna za osiguravanju vlastitih sredstava za uređenje Palače Šećerane i broda Galeb, kao i odluku o prenamjeni kredita za osiguravanje dodatnih 16,5 milijuna kuna za rekonstrukciju broda Galeb
Oglas
Prvo je prihvaćena odluka o kreditnom zaduženju u iznosu od 44 milijuna kuna za realizaciju trogodišnjeg EU projekta „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“.
Odluku je podržalo Gradsko vijeće s 21 glasom za (Klub vijećnika SDP-Laburisti- SDSS, Klub vijećnika PGS-a, Klub vijećnika HNS-a, Klub vijećnika HSU-IDS te Klub vijećnika Liste za Rijeku) i 16 glasova protiv (Klub vijećnika HDZ, Klub vijećnika Akcija mladih i Živi zid, Nezavisna lista Bura, Most te nezavisni vijećnik Marinko Koljanin).
O ovoj točki dnevnog reda nije se raspravljalo na današnjoj sjednici, već se radilo o donošenju odluke o temi koja je bila dio protekle, srpanjske sjednice Gradskog vijeća. Tada je odučeno kako će vijećnici glasovati o kreditnom zaduženju za obnovu Palače Šećerane i broda Galeb nakon što se otvore ponude za izvođača radova na rekonstrukciji broda Galeb. Otvaranje ponuda pokazalo je kako najpovoljnija dobivena ponuda u postupku javne nabave za obnovu broda Galeb veća za 16.572.774,00 kuna od prvotnog planiranog iznosa.
Prenamjena dijela kredita
Nedostajuća sredstva osigurat će se prenamjenom dijela kredita podignutog za osiguravanje vlastitog udjela u financiranju drugih EU projekta, odnosno projektu „Revitalizacija kompleksa Benčić– Cigleni i T-objekt“ te energetske obnove jedanaest objekata vrtića i škola, o čemu je danas također glasovalo Gradsko vijeće.
Naime, u međuvremenu je Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Gradu Rijeci odobrilo 10 milijuna kuna bespovratnih sredstava za financiranje projekta „Revitalizacija kompleksa Benčić– Cigleni i T-objekt“, a nakon provedenih javnih nabava za izvođenje radova na budućoj Dječjoj kući i Gradskog knjižnici Rijeka, pokazalo se da je iznos dobivenih ponuda za oko 12 milijuna kuna niži od iznosa planiranih sredstava.
Predsjednik Gradskog vijeća Grada Rijeke Andrej Poropat
Također, s obzirom na dosadašnju sporiju realizaciju projekta „Revitalizacija kompleksa Benčić-Cigleni i T-objekt“ i minimalan iznos do sada povučenih kreditnih sredstava, potrebno je u Ugovoru o kreditu produljiti krajnji rok korištenja kredita, a kao početak otplate kredita postaviti 31. srpnja 2021. godine.
Sklapanjem dodatka važećem Ugovoru o kreditu osiguralo bi se korištenje punog iznosa ugovorenih kreditnih sredstava, čime bi se otklonila potreba za dodatnim zaduživanjem Grada Rijeke.
“Za” 21 vijećnik, “protiv” 14 vijećnika
Odluku o prenamjeni kredita za potrebe financiranja uređenja broda Galeb podržali su isti klubovi vijećnika kao i prethodnu odluku o kreditnom zaduženju od 44 milijuna kuna, odnosno za prenamjenu sredstava glasovao je 21 vijećnik, dok je protiv bilo 14 vijećnika.
Na protekloj sjednici za neku od sljedećih sjednica odluka o kreditnom zaduženju u iznosu od 44 milijuna kuna odgođena je na prijedlog vijećnika Zvonimira Peranića, koji je istaknuo kako će Klub vijećnika Liste za Rijeku podržati navedeno zaduženje, kada i ako se za to stvore uvjeti.
Tijekom ove sjednice vijećnik Peranić je istaknuo kako će Klub vijećnika Liste za Rijeku podržati odluku o prenamjeni kredita budući da neće doći do dodatnog zaduženja Grada Rijeke, realizirat će se oba objekta iz EU projekta „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“, odnosno i Palača Šećerane i brod Galeb, a na ovaj način izbjegava se i blamaža s vraćanjem sredstava Europskoj uniji te kratkoročni udar na gradski proračun.
„Drago nam je da se u podršku projektu dala Vlada s nepovratnih 10 milijuna kuna, jer posredno na taj način omogućeno da se preusmjeravanjem sredstava osiguraju sredstva za realizaciju projekta“, kazao je vijećnik Peranić.
Vijećnik Vojko Braut je istaknuo kako Klub vijećnika SDP-Laburisti-SDSS smatra kako se radi o opravdanom ulaganju, dok je Morana Jokić (HNS) naglasila kako projekt ne može promatrati samo kroz ekonomsku isplativost, već i kroz vrijednost koju donosi društvu.
Višesatna rasprava o zaduženju za rekonstrukciju broda Galeb
Vijećnici HDZ-a u višesatnoj raspravi isticali su kako ne mogu podržati odluku o prenamjeni kredita, smatrajući kako obnova broda Galeb nije prioritetni projekt i da bi se sredstva, ako se već pokazalo da neki radovi na obnovi Ciglene zgrade i T-objekta stoje manje od procijenjenog, sredstva trebala prenamijeniti u vrtiće i škole ili pak obnovu zgrade HNK Ivana pl. Zajca.
Vijećnik Josip Ostrogović istaknuo je kako se HDZ protivi ideji da u svrhu utopijske ideje obnove Galeba, izražavajući bojazan da i trenutno osigurana sredstva neće biti dovoljna za njegovu rekonstrukciju, produljuje i ugrožava projekt uređenja kompleksa Benčić.
Vijećnik Hrvoje Burić (Nezavisna lista Bura) također je istaknuo kako smatra da brod Galeb nije prioritetni gradski projekt te da će za njegovu obnovu biti potrebno više sredstava od procijenjenih, a o potonjem je govorila i vijećnica Petra Mandić (Most).
Nezavisni vijećnik Marinko Koljanin istaknuo je kako se slaže da projekt broda Galeba ne treba biti profitabilan, no izrazio je bojazan da će biti gubitaš, odnosno da će održavanje obnovljenog broda biti uteg gradskom proračunu. Vijećnik Tihomir Čordašev istaknuo je u ime Akcije mladih kako je odluka o kreditnom zaduženju za Galeb ustvari glasovanje o trajnom opterećenju gradskog proračuna za sredstva potrebna za godišnje održavanje broda.
Zbog odluke o prenamjeni kreditnih sredstava, bilo je potrebno donijeti i druge izmjene i dopune proračuna Grada Rijeke za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu. Sve ostale proračunske stavke prihoda i primitaka te rashoda i izdataka ostale su nepromijenjene.
Prijedlog raspisivanja lokalnog referenduma nije dobio potreban broj glasova
Petnaest vijećnika predložilo je raspisivanje lokalnog referenduma s referendumskim pitanjem „Jeste li za to da se raskinu i/ili otkažu svi ugovori koji obvezuju Grad Rijeku na financiranje troškova rekonstrukcije i opremanja motornog broda Galeb iz vlastitih sredstava?“. Prijedlog su podnijeli Petra Mandić i Josip Kukuljan (MOST), Dobrica Rončević, Ivan Mencer, Damir Popov, Filipa Capan, Josip Ostrogović, Kristian Staničić, Ivona Milinović (HDZ), Hrvoje Burić (Nezavisna lista Bura), Tea Juraga, Andrej Briščik i Tihomir Čordašev (Akcija mladih), Veljko Balaban (Živi zid) te nezavisni vijećnik Marinko Koljanin.
Dogovor oko referenduma
U ime predlagatelja prijedlog je obrazložila vijećnica Ivona Milinović (HDZ), istaknuvši kako je iz EU sredstava za brod Galeb osigurano 32,7 milijuna kuna, dok je najjeftinija ponuda za rekonstrukciju i opremanje motornog broda Galeb iznosila 58,5 milijuna kuna.
„S obzirom na to da je razvidno da Grad Rijeka mora iz vlastitih sredstava za rekonstrukciju i opremanje motornog broda Galeb izdvojiti minimalno gotovo 26 milijuna kuna te obzirom su još nepoznati odnosno nerealno utvrđeni godišnji troškovi održavanja motornog broda Galeb (za koje primjerice nisu predviđeni troškovi osiguranja) smatramo nerazumnim u ovoj visini opteretiti proračun Grada Rijeke za predviđenu svrhu“, stoji u obrazloženju prijedloga.
Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel istaknuo je kako se brod Galeb u programskoj knjizi za kandidaturu Rijeke za titulu Europske prijestolnice kulture nalazi od 2013. godine, dok je tri godine kasnije Rijeka i dobila titulu.
„Ako je netko smatrao da se pitanje uređenja broda Galeba trebalo rješavati na drugačiji način, poput toga da je trebalo odvojiti uređenje Šećerane od rekonstrukcije broda Galeb ili raspravljati o tome pripada li Galeb riječkoj industrijskoj baštini, trebalo je to predložiti puno ranije, a ne u trenutku kada smo donijeli sve odluke potrebne da krenemo u realizaciju projekta“, kazao je gradonačelnik Obersnel, istaknuvši kako bi odustajanje od projekta u ovom trenutku značilo vraćanje 69 milijuna kuna osiguranih za projekt „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“ Europskoj uniji, a to bi uzrokovalo veliku štetu u političkom smislu, reputaciji prema Europskoj uniji i prema gradskom proračunu.
Prijedlog nije prošao, budući da je 21 vijećnik glasovao protiv raspisivanja referenduma, a 14 je diglo ruku za.
