Predstavljena je online izložba Granice – između reda i kaosa, kao sastavni dio programa Doba moći Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture, a u organizaciji Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka.
Iako isprva zamišljena na tri lokacije – u Guvernerovoj palači te dislociranim zbirkama Muzeja u Kastvu i Lipi, izložba Granice – između reda i kaosa naišla je na “granice“ koje je nametnula pandemija bolesti COVID-19, te je svima zainteresiranima dostupna u virtualnom obliku na adresi: http://granice.ppmhp.hr/.
Izložba Granice – između reda i kaosa problematizira granice – one stvarne, one koje ljudi sami sebi nameću ili one koje nameće okolina, način života, tradicija…”Ova izložba otvara razna pitanja – generiraju li granice red ili kaos, jesu li granice nužnost ili nešto čijem ukidanju trebamo težiti i tjera nas na promišljanje gdje prestaje kaos i počinje red”, rekla je predstavljajući izložbu ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka Nikolina Radić Štivić i dodala kako su se autori, s obzirom na okolnosti potrudili putem ove izložbe posjetiteljima približiti veliki dio muzejskog fundusa koji se veže za temu granica.
Postavljanjem online izložbe nastojali smo pokazati koliko je njen naziv i tema kojom se bavi aktualna i u kontekstu vremena u kojem trenutno živimo. Iskreno se nadam kako će se situacija uskoro promijeniti i kako ćemo ponovno moći biti zajedno s našim posjetiteljima u direktnom kontaktu kao i da će oni moći biti u direktnom kontaktu s našom baštinom i kulturom jer je to nešto što je teško prenosivo u virtualni svijet i svima nam je potreban fizički kontakt, rekla je Radić Štivić, koja je prisutne pozdravila i u ime Primorsko-goranske županije kojoj se ujedno zahvalila na sufinanciranju.
Autori izložbe su Marko Badurina, Margita Cvijetinović, Ana Golja, Vana Gović, Tamara Mataija, Nikša Mendeš, Ivo Mileusnić, Ivana Šarić Žic, Jasna Ujčić Grudenić i Tea Perinčić, viša kustosica PPMHP-a, koja je u ime autora i predstavila online postav: “Kada govorimo o granicama vjerujem da je svima prva pomisao političke granice, međutim na ovoj smo se izložbi usredotočili više na promatranje granica sa antropološkog, filozofskog i povijesnog aspekta. Pokušali smo sva svoja promišljanja o granicama ilustrirati predmetima iz muzejske zbirke koja je izuzetno bogata i koja nam je omogućila da te velike teme stavimo u poznati lokalni kontekst i poznato nam okruženje Rijeke i županije, da ispričamo osobne priče i male povijesne crtice koje su obilježile život ljudi koji su kroz stoljeća boravili i živjeli na ovim prostorima. Svi mi koji smo radili na postavljanju ove izložbe došli smo do zaključka kako su kultura i umjetnost nešto što prelazi sve granice i što nas povezuje i potencira našu različitost, potiče nas da stvaramo red unutar kaosa. Budući da je riječ o online izložbi, granica nema, svatko ju može pogledati kada god želi, ali želim istaknuti i kako nam se svi zainteresirani uvijek mogu obratiti i kako će i online kustosi uvijek biti dostupni”, naglasila je Perinčić.
Izložba Granice – između reda i kaosa nastavak je ciklusa ostvarenog u sklopu programskog pravca Doba moći koji je započeo izložbom D’Annunzijeva mučenica – L’olocausta di d’Annunzio, uspješno nastavljen izložbama Violinom iznad granica / Stradivari u Rijeci / Kresnik i Cremona i (Ne)vidljive granice te ciklusom umjetničkih projekata u javnom prostoru Lipe Prepoznavanje odsustva u Memorijalnom centru Lipa pamti, a sve u sklopu programa Europske prijestolnice kulture: “Drago mi je što je muzej unatoč okolnostima u kojima smo se našli realizirao ovaj zanimljiv projekt i time zaokružio seriju programa kojima su se propitivale granice”, istaknula je Emina Višnić, rukovoditeljica programa RIJEKE 2020 i naglasila.
“Kada smo pripremali programe kojima će Pomorski i povijesni muzej hrvatskog Primorja sudjelovati u projektu EPK vodili smo se time kako domaćoj, ali i inozemnoj publici treba pokazati svo naše bogatstvo, ne samo kroz materijalnu kulturnu baštinu već i bogatstvo kreativnosti i sposobnosti ljudi koji u ovoj instituciji rade. Okolnosti su se promijenile, međutim oni su svoje aktivnosti ipak uspjeli provesti, iako sada u nešto drugačijem obliku i na tome im čestitam. Za sve nas i kao ljude i kao djelatnike u kulturi ovo je izazovno vrijeme, međutim smatram da nam digitalni programi omogućuju da izađemo iz našeg poznatog okvira i konteksta. Na ovu izložbu gledam kao na balon koji leti zrakom i nalazi se u beskonačnosti interneta i vjerujem kako će tamo naći svoje mjesto i kako će se za njega primiti brojni Riječani, ali i stanovnici cijele Hrvatske pa i međunarodna publika”, kaže Višnić.
Izložba je osim sredstvima Primorsko-goranske županije sufinancirana i sredstvima Grada Rijeke, u ime kojeg je na predstavljanju izložbe nazočio pročelnik Odjela za kulturu Ivan Šarar:
“Iako nam se čini da je red ono što želimo, a kaos ono što je loše, mislim da i u prirodi kao i u društvu su red i kaos dva pola života koja egzistiraju kao jedna cjelina. Brojni su se programi, pa tako i oni koje provodi Pomorski i povijesni muzej hrvatskog Primorja bavili pitanjem granica, jer je to jednako kao i red i kaos obilježilo riječku povijest. Čestitam muzeju što je unatoč okolnostima iskoristio priliku i postavio ovu izložbu i odradio sve projekte koje je zamislio u sklopu Europske prijestolnice kulture i pozivam sve da pogledaju ovu on line izložbu i da istovremeno uživaju i u redu, ali i u kaosu“, poručio je Šarar.
Autorice edukativnih programa izložbe Granice – između reda i kaosa su Denis Nepokoj i Andrea Samaržija, dok dizajn izložbe potpisuju Sanjin Kunić i Nikolina Radić Štivić.
Recenzentice su Ana Panić i Kaja Širok, a za lekturu hrvatskog jezika zadužena je bila Ivana Marinčić. Prijevod na engleski jezik djelo je Jelene Celcer, Ede Bosnara, Tanje Tomaš i tvrtke Apostrof d.o.o., dok su lekturu engleskog jezika zaslužni Vladivoj Lisica i Edo Bosnar. Dio fotografija pripada arhivi PPMHP-a, dio potpisuju autori Petar Fabijan, Rino Gropuzzo, Branko Kukurin i Željko Stojanović, dok je dio preuzet s platforme Shutterstock. On-line postav izložbe: Digital Experience.