U okviru programskog pravca Dopolavoro projekta Rijeka 2020 Europska prijestolnica kulture, 25. lipnja u 20 sati u prostoru DeltaLaba (Delta 5 – zgrada bivšeg Ivexa) otvorit će se izložba “Sanjaju li biljke sutrašnjicu” na kojoj će biti postavljena instalacija Igora Eškinje, riječkog umjetnika svjetskog glasa.
Eškinja je rad na svojoj instalaciji započeo pitanjem koji biljni život nastanjuje industrijske prostore na Mlaki, Brajdici, Marganovu i Delti.
„Biljke koje nastanjuju prazne prostore nekada velike riječke industrije nisu iste kao one koje nalazimo na livadama i u šumama u okolici grada. Često ih ne možemo klasificirati u vrste, razrede i skupine: nama su to nepoznate biljke od kojih nemamo koristi i koje nazivamo korovom. Pritom se metafora korova može protegnuti i na same napuštene prostore koji više nemaju frakciju i kategoriju u koju ih možemo smjestiti, prema kojima ne možemo izgraditi odnos jer ih zapravo ni ne poznajemo“, istaknuto je prilikom najave izložbe.
Umjetnik je u trogodišnjem procesu rada na izložbi surađivao s biolozima iz Prirodoslovnog muzeja Rijeka, Željkom Modrić Surinom i Boštjanom Surinom, s kojima je obilazio prostore nekadašnjih tvornica, skladišta i lučkih pristaništa koji su omogućili razvoj Rijeke i oblikovali je u urbani okoliš kakav danas poznajemo. Biljke koje su tamo pronašli u velikoj mjeri ne predstavljaju autohtonu floru, već se radi o migrantima s Bliskog Istoka, azijskih stopa, japanskih otoka ili atlantskih obala Sjeverne Amerike. Kao što su stanovnici Rijeke u velikoj mjeri potomci radnika koji su u novoizgrađene industrijske hale nekada pristizali iz raznih dijelova Hrvatske i Jugoslavije, i ove su biljke u njima pronašle svoj dom uslijed migracije njihovih predaka.
Uzorke biljaka iz napuštenih riječkih industrijskih prostora umjetnik je transformirao u dizajnerske uzorke, predstavljajući ih u formi zidnih tapeta oblik ukrašavanja interijera koji je u 19. stoljeću bio izuzeto izražen. lako su se nalazile uglavnom u građanskim zgradama, tapete su se također mogle pronaći u radničkim i seoskim kućama, a uzorci biljaka na njima uglavnom su predstavljali bogatstvo koje dolazi iz dalekog i egzotičnog svijeta. Preuzimanjem ovog neobičnog medija, ulogu tog reprezentativnog biljnog svijeta Eškinja subverzivno daje korovu, pričajući priču o biljkama kojima je u prostoru stvorenom ljudskom rukom upravo odsutnost čovjeka omogućila život.
Biljke koje nastanjuju napuštene industrijske prostore
“Na izložbi će se moći pogledati šest tapeta sa šest uzoraka, od kojih svaki pripada jednom dijelu grada i sastavljen je od dijela uzoraka biljaka koje na tom mjestu rastu. Radi se o dijelovima grada koji su u jednom trenutku potpuno urbanizirani ili su umjetno napravljeni, ljudskoj intervenciji u prostoru koji je nakon toga poslužio kao platforma na kojoj se taj živi svijet naseljava”, kazao je autor Igor Eškinja.
U ime udruge Drugo more i programskog pravca Dopolavoro, Davor Mišković istaknuo je kako industrijsku baštinu uvijek promatramo kroz povijesni ili ekonomski kontekst.
Dva razgovora s umjetnikom
„Igor je uveo drugo očište, biljni život koji je nestrukturiran ljudskom djelatnošću i na taj način ga je stavio u prvi plan. Bogatstvo tog života je zaista iznimka te razmišljamo da s ovim projektom idemo dalje“, istaknuo je Mišković, istaknuvši kako će tijekom izložbe biti organizirana dva razgovara – s Eškinjom na temu tapeta kao umjetničke forme, a drugi s botaničarem Boštjanom Surinom o biljnom svijetu u Rijeci.
Pročelnik Odjela za kulturu Ivan Šarar izrazio je zadovoljstvo što se projekt Europske prijestolnice kulture nastavlja dalje i omogućuje riječkim umjetnicima predstavljanje svog rada, pa tako i ambiciozne izložbe Igora Eškinje.
Izložba ostaje otvorenado 24. srpnja, a može se pogledati radnim danima od 17 do 21 sat, uz mogućnost dogovora drugih termina uz prethodnu najavu. Ulaz je slobodan.
Više o izložbi dostupno je na internetskim stranicama udruge Drugo more i Rijeke 2020.
Igor Eškinja (1975.) živi i radi u Rijeci. U svom radu koristi različite medije kao što su fotografija, video, crtež i instalacija. Glavne značajke njegovog rada su upotreba galerijskog prostora kao okvira za definiranje umjetničkog rada te afirmacija imaginarnog kao autentičnog mjesta umjetnosti. Njegovi su radovi uključeni u brojne međunarodne izložbe.