Možemo! Rijeka upozorava na ‘zabrinjavajući odnos Lučke uprave, Grada Rijeke i tvrtke ACI Gitone prema riječkoj baštini koja čini važan dio identiteta Rijeke’
Na konferenciji za medije istaknuli su problem aktualnog uklanjanja dvije dizalice iz prostora Porto Baroša, ali i ‘uništavanje riječke rive’.
„Prije nekoliko dana zatekla nas je vijest da se dvije lučke dizalice u Porto Barošu, koje predstavljaju reprezentativan primjer lučke baštine, zauvijek uklanjaju i prodaju u staro željezo. Najavilo je to vodstvo ACI Gitonea, tvrtke u zajedničkom vlasništvu ACI-ja i Lürssen grupacije, koja je dobila koncesiju na Porto Baroš u trajanju 30 godina“, navela je gradska vijećnica Iva Davorija.
Što kaže studija utjecaja na okoliš?
Iz Možemo! ističu da ih je vijest zatekla, kao i mnoge sugrađane i sugrađanke, jer smo samo prije godinu dana imali priliku vidjeti projekt nove marine u Porto Barošu, odnosno studiju utjecaja na okoliš, gdje se jasno navodi sljedeće:
„Kao cjelina, buduća luka nautičkog turizma regulirana je i zaštićena odredbama GUP-a Grada Rijeke na način da se postojeći ambijent lučke izgradnje maksimalno sačuva i uklopi u buduću namjenu, ali i u širi kontekst gradskog života. U tom smislu, sačuvat će se lučke dizalice za koje se u sklopu idejnog rješenja utvrđuje njihova fiksna pozicija.“
Kasnije u dokumentu spominje se i sljedeće: „Elementi i strukture koji se štite Konzervatorskim elaboratom za područje Delte i luke Porto Baroš i Generalnim urbanističkim planom Grada Rijeke su Željeznički most, Pristaništa i gatovi s pripadajućom opremom, Dizalice koje su smještene na lukobranu.“
Upravo u tom konzervatorskom elaboratu jasno se navodi sljedeće: „U tako definiranom urbanom krajoliku kao posebni vertikalni akcenti na morskoj obali ističu su lučke dizalice koje ujedno simboliziraju povijesni maritimni i lučki karakter grada. Očuvanje dizalica predstavlja vrijedan element lučke baštine i riječke brodograđevne industrije.“
Davorija: ‘O kojem nevremenu je riječ?’
„Dakle ne samo da je u tim dokumentima vrlo jasno naznačeno da će se dizalice sačuvati i obnoviti, nego su i jasno navedeni drugi važni dokumenti na temelju kojih je donesena takva odluka. Tako su prema konzervatorskom elaboratu iz 2022. godine trebali ukloniti samo jednu dizalicu kako bi je iskoristili za rekonstrukciju preostale dvije“”, pojasnila je Davorija.
„Međutim“, ističe Davorija, „vodstvo ACI Gitonea reklo je da se dvije dizalice moraju ukloniti jer su oštećene u nevremenu. Dodali su i da imaju odobrenje nadležnog konzervatorskog odjela. Međutim, nisu pružene nikakve informacije o tome o kojem nevremenu je riječ, budući da je čudno da su u tom nevremenu oštećene samo te dvije dizalice, a nemamo ni informacije o tome na temelju kakvih i čijih procjena je nadležni konzervatorski odjel dopustio njihovo uklanjanje. Ne znamo niti je li napravljen projekt uklanjanja dizalica.“
Možemo! je podsjetio da se ovdje ne radi o bilo kakvim starim dizalicama već o primjerima lučke baštine koja je javni interes grada i građana – te dizalice Rijeci daju prepoznatljivost, one su svojevrsni simbol grada, apliciraju se u logotipe, izrađuju u obliku suvenira, ljudi ih imaju na tetovažama.
Također, one simboliziraju radništvo i industrijsko doba kao motive na kojima je izgrađena moderna Rijeka. Konačno, upravo zbog tih dizalica marina u Porto Barošu bit će prepoznatljivo riječka marina, a ne samo još jedna “konfekcijska” marina duž obale. Investitori trebaju poštivati simbole na koje su građani Rijeke ponosni, a ne rušiti ih.
Primjer uspješne obnove dizalica na Molo Longu
Iz Možemo! ističu da u Rijeci već imamo primjer uspješne obnove dizalica na Molo Longu.
„Stvarno je zanimljivo da smo javnim sredstvima mogli obnoviti dizalice na Molo Longu, a kada to isto mora učiniti privatni kapital, onda se elaborati i mjere vrlo brzo i prilično nejasno mijenjaju. Moramo se zapitati je li na Konzervatorski odjel u Rijeci možda vršen pritisak da tako lako odustanu od svojih prethodnih mjera? Zbog svega ovoga, tražimo hitno utvrđivanje okolnosti koje su dovele do ove situacije, kako bismo, ako je moguće, spriječili uništavanje ovog važnog elementa riječke kulturne baštine.“, zaključila je Davorija.
Stanković: ‘Građani se zgražaju nad građevinskim radovima na riječkoj rivi’
„Vijest o činu uklanjanja dizalica u Porto Barošu dolazi nam gotovo u isto vrijeme kada se građani zgražaju nad aktualnim građevinskim radovima na riječkoj rivi, u sklopu kojih se brutalno režu zaštićeni kameni blokovi i zamjenjuju betonom, što također nije izazvalo nikakve reakcije od strane niti Lučke uprave koja upravlja tim prostorom, niti izvršne vlasti ovoga grada.
Stanje u prostoru u ovome gradu, bilo direktno na teritoriju cijeloga grada ili na teritoriju lučke uprave je postalo katastrofalno, djelomično zbog nebrige, ali djelomično i s namjerom. Trenutno je aktualna ova situacija s dizalicama, ali već sutra će biti nešto drugo, i tako dok se valjda u potpunosti ne uništi ono što ovaj grad čini posebnim. Tome treba hitno stati na kraj. S obzirom na okolnosti, možda se u sve treba uključiti i građevinska inspekcija“, nastavio je član Odbora za kulturu Renato Stanković.
Stanković dodaje da sve ovo treba promatrati i u kontekstu nedavno otvorene Zaklade Lürssen, koja u svojem statutu navodi da joj jedan od ciljeva određivanje lokacija unutar grada Rijeke, za koje je potrebno utvrditi razvojnu svrhu.
„Dakle ne samo da Lürssen, očito uz podršku ključnih javnih i političkih tijela, želi svoje poslovne interese ostvariti u ključnim prostorima grada Rijeke, već pretendira i baviti se osnovnom funkcijom gradske uprave, a to su urbanizam i planiranje prostora.“
‘Svaki metar kvadratni u Rijeci postao je predmet raznih partikularnih interesa i krupnog kapitala’
„Često nas se kritizira da imamo politiku koja je protiv razvoja, međutim itekako dobro razumijemo da je svaki metar kvadratni u ovom gradu postao predmet raznih partikularnih interesa i krupnog kapitala koji želi izvlačiti profit iz onoga što pripada svima nama, ili bi trebalo pripadati svima nama. Jedino što tražimo je da se stvore uvjeti u kojima će takav interes imati jednaku važnost kao i javni interes. Dakle, tražimo samo da javni interes, odnosno interes svih građanki i građana ovoga grada, bude zastupljen u javnom i političkom diskursu a potom i da se izvršne vlasti naše države i našega grada počnu napokon ponašati na način da zaista brinu o javnom interesu“, pojasnio je Stanković.
“Postoji mnogo primjera u kojima su transformacije važnih prostora i čitavih gradova u Europi i svijetu nastale na transparentnim i inkluzivnim procesima, u kojima se itekako razmišljalo o tome što takve transformacije zaista donose građanima. Gradovi se kontinuirano transformiraju, i Rijeka nije i ne može biti iznimka. Ali način na koji se ta transformacija odvija, i željeni rezultat transformacije – to su mjesta gdje želimo aktivno zagovarati politiku javnog interesa i održivog razvoja, odnosno politiku stavljanja građana ovog grada na prvo mjesto”, zaključio je Stanković.
Možemo! Rijeka u tom kontekstu poziva i gradonačelnika Filipovića da hitno reagira na ova događanja i da se aktivno uključi u rješavanje iste. Lučka baština i izgled riječke rive važan su dio grada kojim upravlja, bez obzira na pitanje formalne ingerencije tog prostora.