Na dvadeset panoa na riječkom Korzu postavljena je izložba pod nazivom “Od Rijeke medicine do Medicine Rijeke: o 65. obljetnici osnutka Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci” koja govori o povijesti medicine u Rijeci, povijesti Medicinskog fakulteta te potencijalima i aktivnostima Fakulteta.
Prisustvovali su dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci izv. prof. dr. sc. Goran Hauser, gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, te prof. dr. sc. Amir Muzur autor izložbe.
Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, prisjetio se svojih 20 godina koje je proveo kao djelatnik medicinskog fakulteta prije nego je postao gradonačelnik, naglasivši kako je i sam svjedočio razvoju i rastu fakulteta koji je bio prva visokoškolska ustanova u Rijeci što je kasnije rezultiralo osnivanjem riječkog Sveučilišta.
Osim što su se na njemu školovali liječnici, a kasnije i stomatolozi, Medicinski fakultet u Rijeci ima specifičnu važnost, jer su se iz njega razvili studiji Dentalne medicine i Zdravstveni studiji, uz bogat znanstveno-istraživački rad koji je priznat ne samu u Rijeci, već i u Hrvatskoj, pa i šire, kazao je gradonačelnik, čestitajući obljetnicu.
Ideja o osnivanju medicinskog fakulteta u Rijeci začela se odmah nakon Drugog svjetskoga rata. Inicijatorom osnivanja smatra se Andrija Štampar, ali su o njoj promišljali ranije i istaknuti riječki liječnici među kojima je bio Viktor Finderle. Na zajedničkom sastanku održanom 15. rujna 1954., na kojem su uz Andriju Štampara sudjelovali čelnici tadašnjeg Gradskog narodnog odbora Rijeka predstavnici zdravstvenih ustanova u gradu jednoglasno je prihvaćen prijedlog o osnivanju medicinskog fakulteta u, Rijeci i to kao filijale zagrebačkog medicinskog fakulteta.
U srpnju 1955. Sabor donosi zakon kojim se osniva Medicinski fakultet u Rijeci kao samostalna sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Svečanim otvaranjem pete godine studija, 21. studenog 1955. pri kojem je nastupno predavanje „Današnji značaj interne medicine” održao prof. dr. sc. Silvije Novak, tada vršitelj dužnosti, a zatim i prvi dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci, započela je nastava na novooformljenom fakultetu koji se dvije godine kasnije 1957.g., odvojio od zagrebačkog i postao samostalna ustanova.
Izložba između ostalog govori i o vremenu prije osnutka fakulteta, odnosno o ljudima koji su svojim zalaganjem i financiranjem postavili preduvjete za razvoj medicine u Rijeci poput Giovannia Batiste Cambieria podrijetlom iz Lombardije, koji je nakon okončanja studija u Milanu, Padovi i Beču početkom 19.st. bio liječnikom i na području Škrljeva koji oporučno ostavlja bolnici Sv. Duha sav svoj imetak od oko 28,000 forinti, omogućujući proširenje bolnice, materijalno pomaganje gradske sirotinje, otvaranje prve riječke prosekture (1837.) i kupovinu dodatnog zemljišta (1841.).
Početkom dvadesetog stoljeća, braća Antonio Costantino, pripadnici bogate riječke obitelji Branchetta, daruju gradu 550.000 kruna namijenjenih gradnji ubožnice. Odabrano je zemljište na lokalitetu zvanom Nad Lazaret, a na natječaju raspisanom u listopada 1903. prvu nagradu osvaja projekt Aria e luce (Zrak i svjetlo) Giulija Salvadora, graditelja iz Tehničkog ureda Rijeka. U kasnijoj razradi projekta sudjeluje i arhitekt Carlo Pergoli. Glavni radovi na novoj ubožnici izvođača Francesca Mattiassija završeni su 1907. U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata ubožnica nastavlja s radom sve do 1951. Odlukom gradskih vlasti u lipnju 1955. ukinuta je ova ustanova te se zgrada prepušta na upravljanje Medicinskom fakultetu u Rijeci. Svečano otvaranje zgrade nekliničkih zavoda održalo se 4. studenog 1957. Svečanosti je prisustvovao i Andrija Štampar.
Izložba govori i o medicinskoj skrbi na području Rijeke koja je od srednjega vijeka organizirana pri hospitalima, a kasnije i lazaretima. Bolnica Svetoga Duha smatra se prvom u Rijeci, kojoj su se povremeno pridruživale i druge ustanove slične namjene – bolnice za zarazne bolesnike, vojne bolnice, rodilišta, sanatoriji i privatne ordinacije. S područja Staroga grada, nedaleko Kosog tornja bolnica ,Sv. Duha“ 1823. seli u zgradu bivše tvornice voska, danas ulica Fiorella la Guardie 1. Poslije Prvog svjetskog rata useljava se u kompleks Austro-ugarske Vojne pomorske akademije. Nakon Drugog svjetskog rata mijenja ime u Opća bolnica Rijeka, odnosno Opća bolnica braće dr. Sobol, sve do osnivanja Kliničkog bolničkog centra.
Izložbu su pripremili Amir Muzur, Toni Buterin, Robert Doričić, Igor Eterović, a postavljena je u sklopu obilježavanja Dana Medicinskog fakulteta u Rijeci.
Na dvadeset panoa na riječkom Korzu bit će izložen presjek povijesti medicine u Rijeci, Medicinskog fakulteta kao institucije i zgrade, te izbor iz sadašnjih potencijala i aktivnosti Fakulteta. Tekst ide paralelno na hrvatskom i engleskom jeziku, a dio građe prikupljen je iz Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja u Rijeci, Državnog arhiva u Rijeci, Sveučilišnoj knjižnici u Rijeci, kao i iz ostavština obitelji Finderle, Rukavina, Margan, Maretić, Vlahović i dr.