Na redovitom susretu s novinarima župan Zlatko Komadina osvrnuo se na prošlotjedni sastanak s istarskim županom Borisom Miletićem i predstavnicima sustava zdravstvene zaštite Istarske županije. Cilj je bio razmijeniti iskustva o izazovima u održavanju razine dostupnosti zdravstvene zaštite zbog deficita zdravstvenog kadra.
U Istri su razradili neke modele, između ostalog uspostavljen je Fond za financiranje primarne zdravstvene zaštite, sustav dobrodošlice odnosno stimuliranje privlačenja novih liječnika i medicinskih sestara za rad u Istarskoj županiji, ali također stimuliraju i postojeće liječnike kako bi spriječili njihov odljev ili zatvaranje ordinacija radi odlaska u mirovinu.
Župan je istaknuo kako Primorsko-goranska županija nema definiran spomenuti Fond već se iz proračuna, kao što je i aktualni prijedlog rebalansa, izdvajaju značajna sredstva upravo za osiguravanje dostupnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite kroz naš Dom zdravlja. Također se osvrnuo na činjenicu da u Hrvatskoj najveće probleme s liječnicima imaju najrazvijenije županije (Istarska i Primorsko-goranska županija), budući da u kontinentalnom dijelu studenti koji završe medicinu ostaju raditi u struci dok je u Primorsko-goranskoj županiji sve manje mladih koji se odlučuju studirati medicinu, a dosta njih nakon studij završava u zapadnoj Europi. Župan Komadina je također istaknuo da je Primorsko-goranska županija prva županija u Hrvatskoj koja je od preuzimanja poslova upravljanja državnom imovinom riješila prvi slučaj darovanja državnog zemljišta i to Općini Omišalj u svrhu izgradnje dječjeg vrtića.
Pročelnica Sonja Šišić najavila pokretanje kandidature Primorsko-goranske županije za Europsku regiju sporta 2026. godine. Kao jedna od najsportskijih regija Republike Hrvatske, Primorsko-goranska županija posjeduje najveći broj aktivnih sportaša, ali i rekreativca te u usporedbi s drugim županijama na godišnjoj razini ulaže najveća financijska sredstva za aktivnosti sportskih udruga kojih na području PGŽ ima oko 1950, kao i za izgradnju sportske infrastrukture. Također je istaknula da stanovnici Primorsko-goranske županije imaju mogućnost baviti se svim vrstama sporta, od zimskih do vodenih te navela da razlog za kandidaturu leži, između ostalog, u činjenici da Županija posjeduje Plan razvoja sporta donesen 2022. godine, te vrlo snažan i prepoznatljiv sustav Zajednice sportova PGŽ kroz koju se sufinanciraju udruge koje se bave sportom, ali i rekreativci, parasport i školski sustav sporta. “Želimo kroz ovu kandidaturu tijekom 2026. godine promovirati sport, uključivanje svih dobnih skupina u sportske aktivnosti, osmisliti i ojačati niz sportskih manifestacija koje se već provode u PGŽ, ali i umrežiti se s europskim gradovima i regijama koje su već postale Europski gradovi i regije sporta. Osnovni uvjet za kandidaturu je već zadovoljen, a to je da su barem dva grada ili sredine iz Županije prethodno bili proglašeni Europskim gradom sporta, a to su Rijeka (2022.) otok Rab (2019.) i otok Lošinj (2020.). Kandidatura će također omogućiti promociju Primorsko-goranske županije i njenih gradova i općina na međunarodnoj razini, a sve u svjetlu sporta, bavljenja rekreacijom i sportskim aktivnostima, od najmlađih do najstarijih i za sve socijalne skupine. Odluka o kandidaturi bit će poznata krajem 2024. godine”, rekla je pročelnica Šišić.
O provedenom EU projektu “AdriPromTour: Valorizacija jadranske kulturne i prirodne baštine kroz jačanje vidljivosti i turističke promocije” izvijestila je pročelnica Alessandra Ban. Riječ je o projektu kojeg je UO za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj u suradnji s UO za kulturu, sport i tehničku kulturu prijavio na natječaj u okviru klastera Programa prekogranične suradnje Interreg V-A Italija – Hrvatska 2014.-2020. U projektu je uz Primorsko-goransku županiju, u ulozi vodećeg partnera, sudjelovalo 5 hrvatskih i 5 talijanskih partnera. Ukupni proračun projekta za sve partnere iznosio je preko 600.000 eura, dok je Primorsko-goranskoj županiji na raspolaganju bilo oko 118.000 eura. Temeljni cilj projekta bila je dodatna promocija i afirmacija pomorske i kulturne baštine, prvenstveno pomorske baštine valorizirane kroz projekt Arca Adriatica te Kulturno-turističke rute “Putovima Frankopana” kao i osiguranje njihove daljnje održivosti.
Pročelnica Ban također je izvijestila o objavljenom Javnom pozivu za Program dodjele potpora male vrijednosti poduzetnicima na području PGŽ u 2024. godini. Poziv obuhvaća pet mjera: Mjeru potpore novoosnovanim tvrtkama i obrtima, Poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja žena; Sufinanciranje pripreme i prijave projekata za EU fondove, te dvije posve nove mjere. Riječ je mjeri Potpore za provedbu mjera razumne prilagodbe građevina poslovne namjene ulasku i kretanju osoba s invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti. Cilj mjere je unapređenje prava i mogućnosti na neovisan pristup, kretanje i korištenje prostora spomenutim osobama. Prihvatljivi troškovi uključuju primjerice ulaganja u dugotrajnu imovinu za rampe, dizala, vertikalne i horizontalne platforme, ulazne prostore, prilaze plažama, bazenima i slično.
Druga nova mjera odnosi se na potpore za mentorstvo na području Gorskog kotara i to za učenike koji se školuju prema jedinstvenom modelu obrazovanja. Cilj mjere je potaknuti obrte i trgovačka društva da uđu u sustav obrazovanja za vezane obrte. Naime, povećanjem broja licenciranih obrta i trgovačkih društva stvaraju se nova naučnička mjesta i kvalitetnija radna snaga za tržište rada. Ovom mjerom potiču se poslodavci da se uključe u sustav mentoriranja i prepoznaju važnost poučavanja učenika u radnom procesu, a sve sa ciljem stvaranja kvalitetne radne snage i zadržavanja mladih na području Gorskog kotara. Ukupna vrijednost programa iznosi oko milijun eura, a rok za podnošenje prijava je 30 dana od dana objave, točnije do 21. lipnja 2024. Cjelokupni poziv dostupan je na mrežnim stranicama Primorsko-goranske županije.