U ove dane kada polažemo cvijeće i palimo svijeće na posljednja počivališta svojih najmilijih, evo i male priče o riječkim grobljima
Piše: Neven Šantić
Mnogi Riječani, primjerice, ne znaju da je na području grada osam groblja: Gradsko groblje Drenova, Kozala, Trsat, Zamet, Gornja Drenova, Donja Drenova, Draga i Sv. Kuzam. U Hrvatskoj jedino Zagreb ima više uređenih prostora za ukop od Rijeke.
Svako od tih groblja ima svoju priču
Središnje gradsko groblje na Drenovi je najmlađe. Otvoreno je 1988. godine, ali pripreme za njegovu izgradnju počele su čak dvadesetisedam godina ranije, 1961. godine kada su gradske vlasti ocijenile da su groblja na Trsatu i Kozali postala pretijesna te da treba graditi novo groblje.
Narednih nekoliko godina tražila se najbolja lokacija, a u užem izboru se našlo pet prostora (Grobničko polje, Kastavština i Drenova s tri lokacije), da bi konačno 1972. godine pala odluka da to bude Drenova na mjestu gdje se nalazi i danas. Za tu su se lokaciju inače svojedobno bili opredijelili čak i Mađari, razmatrajući ograničenost prostora na Kozali te planirajući za budućnost.
Od odluke o gradnji do realizacije groblja na Drenovi na kraju je prošlo šesnaest godina, zbog neisplativosti krematorij nikada nije ugrađen u prostor za to predviđen, a relativno malo naselje Drenova postalo je jedinstveno jer se u njemu sada nalaze tri groblja. Groblja na Gornjoj i Donjoj Drenovi, kao i ono u Sv. Kuzmu, izgrađena su još početkom 20. stoljeća i najmanja su u Rijeci.
Groblje Kozala je pod spomeničkom kulturnom zaštitom (kao i groblje Trsat), a kao godina službenog otvorenja navodi se 1872. od kada se vode evidencije ukopa, iako su prema sačuvanim dokumentima i nadgrobnim spomenicima prvi ukopi obavljeni tridesetak godina ranije. Kozala je prvo komunalno groblje takve vrste u ovom dijelu Europe, izgrađeno iste godine kad i veća groblja u Beču i Berlinu, dvadeset godina kasnije od onih u Londonu i Parizu.
Umjetnički vrijedni nadgrobni spomenici i grobnice
Groblje Trsat službeno je otvoreno 1901. godine. A do tada su se Trsaćani i Sušačani pokapali na različitim grobljima koja su zatvorena nakon izgradnje ovog trsatskog. I ovo groblje, kao i ono na Kozali, sadrži umjetnički vrijedne nadgrobne spomenike i grobnice, a oba ova groblja posljednje su počivalište mnogim znamenitim Riječanima odnosno Sušačanima.
Kao vrijeme otvorenja groblja na Zametu služeno se navodi 1936. odnosno 1938. godina, no na tom je prostoru i prije bilo ukopa o čemu svjedoči i natpis na kapelici koja se nalazi u sastavu groblja posvećen sv. Ćirilu i sv. Metodu i gdje se navodi 1888. godina.
Zanimljivo je pak da je uz groblje Kozala najstarije groblje koje je na području Rijeke još uvijek u funkciji ono u Dragi. Prvi pokop održan je 1872. godine, iste one godine od kada se vodi evidencija ukopa na Kozali.
Uređena groblja civilizacijska su tekovina. A njihovo održavanje znak je dosegnute kulturne razine područja na kojemu se nalaze.
Rječju, sva riječka groblja, s lijeve i desne obale Rječine, mala i velika, svojim izgledom mogu biti samo na ponos žiteljima grada.