Grad Rijeka će od školske godine 2016./2017. učenicima viših razreda osnovne škole omogućiti pohađanje predmeta Građanskog odgoja i obrazovanja.
Nastava će se organizirati po modelu iznimno uspješnog programa „Moja Rijeka“, kao izvannastavna aktivnost. Uvođenjem u osnovne škole odgojnog programa koji će promicati nenasilje, toleranciju i solidarnost, namjerava se kod učenika razvijati temeljne ljudske vrijednosti.
U Gradu Rijeci postoji veliki senzibilitet i volja za podupiranjem raznovrsnih programa i projekata koji se odnose na djecu i mlade, čak i kad za to ne postoji zakonska obveza. U tom smislu Grad Rijeka sufinancira niz projekata i programa u osnovnim školama, jer sustavno ulaganje u učenike i mlade predstavlja ulaganje u budućnost. Upravo zahvaljujući takvom svojem opredjeljenju te poticanju i provođenju niza programa namijenjenih najmlađim građanima Rijeka je stekla status Grada prijatelja djece.
Što se Građanskog odgoja tiče, u Hrvatskoj se kao eksperimentalni izborni program od školske godine 2014./ 2015. taj predmet provodi u 31 školi, u osmim razredima.
Među njima su i četiri škole Grada Rijeke, a riječ je o OŠ Dolac, Podmurvice, Trsat i Vežica.
Program se provodi prema Kurikulumu Građanskog odgoja i obrazovanja Ministarstva znanosti i obrazovanja, ali za njega ne postoji udžbenik koji na jednom mjestu objedinjava sve dimenzije i teme Građanskog odgoja.
U Rijeci će se predmet provoditi jednom tjedno, s maksimalnim fondom od 35 sati godišnje i to u višim razredima osnovne škole. Uvest će se postupno, na način da će se iduće školske godine uvesti petim razredima, s planiranim nastavkom provođenja do kraja osnovnoškolskog obrazovanja.
U tekućoj školskoj godini provest će se pripremne radnje za realizaciju novog programa. U planu je izrada priručnika za učenike koji će obuhvatiti sve dimenzije Građanskog odgoja i obrazovanja, a teme oblikovati na adekvatan i učenicima blizak i zanimljiv način. To će biti prvi takav priručnik u Hrvatskoj, u čiju će se izradu uključiti brojni sudionici, od organizacija civilnog društva, Agencije za odgoj i obrazovanje, Filozofskog fakulteta do učitelja-provoditelja programa i škola. Zainteresirani učitelji-provoditelji, profesori društveno-humanističkog usmjerenja, prethodno će proći edukaciju kako bi im se time omogućilo uspješno obrazovanje učenika o temama važnim za društvenu i političku participaciju, ljudska prava, međuljudske odnose, održivi razvoj, pa i zaštitu potrošača.
S obzirom na to da se danas susrećemo s niskom razinom političke pismenosti mladih, postojanjem nedemokratskih stavova, jačanjem netolerancije i isključivosti te nedostatkom znanja i vještina potrebnih za svakodnevni život, možda će uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja u riječke škole poslužiti kao poticaj nadležnom ministarstvu da taj predmet uvede u obrazovni sustav svih škola.
Cilj uvođenja Građanskog odgoja i obrazovanja je potaknuti mlade na veću participaciju u zajednici, poštivanje različitosti, preuzimanje aktivne uloge u zagovaranju ljudskih prava, održivog razvoja i općenito demokratizacije društva.
Građanski odgoj i obrazovanja trebao bi biti jedan od temeljnih stupova demokratskog društva, pa bi se njegovo implementiranje u formalni obrazovni sustav trebalo smatrati nužnošću jer na taj način postaje lako dostupno svim učenicima i time omogućuje da i oni postanu odgovorni i aktivni članova društva. Važna dimenzija Građanskog odgoja i obrazovanja jest poučavanje mladih kako stečena znanja i vještine primijeniti u svakodnevnom životu, nakon završetka škole. Istraživanja pokazuju kako mnogi ne znaju razliku između tekućeg i žiro računa, ne znaju kako se nositi s razvodom roditelja, kome se, i na koji način obratiti ako su njihova prava povrijeđena. Građanski odgoj i obrazovanje trebao bi između ostalog odgovoriti na ove probleme.
(L.G./GR)