Primorsko goranski savez oglasio se o (ne)funkcioniranju zdravstva u Hrvatskoj
“S pozicije gradonačelnika Krka uistinu lako mogu donositi zaključke o funkcioniranju zdravstva na lokalnim razinama, a ti su zaključci i više no poražavajući. Cijeli otok Krk zimi broji oko 20 tisuća stanovnika, a ljeti nas je tu oko 120 tisuća, dakle šest puta više. Međutim, bez obzira na godišnje doba i bez obzira na broj ljudi koji u određenom trenutku boravi na otoku, o svima nama brine isti broj liječnika i medicinskih sestara.”, istaknuo je uvodno Darijo Vasilić, gradonačelnik Grada Krka.
“Naime, niti jedna turistička ambulanta u sustavu Doma zdravlja PGŽ na otoku Krku nije organizirana, i to unatoč činjenici da su u Grad Krk i ostale lokalne samouprave osigurali za tu svrhu budžet koji nema limit, dakle spremni smo platiti koliko god je potrebno, ali ambulanti nema jer nema liječnika i sestara. Uz to, potpisali smo ugovor i sa Zavodom za hitnu medicinu i osigurali sredstva za dodatna četiri liječnika u sezoni, ali ni nakon dva natječaja mislim da nisu uspjeli osigurati dostatan broj.”, rekao je između ostaloga krčki gradonačelnik i predsjednik PGS-a Darijo Vasilić na današnjoj konferenciji za novinare posvećene (ne)funkcioniranju zdravstvenog sustava u Hrvatskoj.
Međutim, dodao je Vasilić, kudikamo je kompleksniji i ozbiljniji problem funkcioniranje obiteljske medicine, primarnog zdravstva uopće u Hrvatskoj. Prema službenim podacima, optimalan broj ordinacija obiteljske medicine u Hrvatskoj iznosi 2436, ali je danas 260 praznih ordinacija, onih koje uopće ne pružaju medicinsku uslugu.
A tome valja dodati da u 800 ordinacija rade liječnici stariji od 60 godina.
“To, pak, znači da za pet godina od potrebnih 2436 ordinacija njih više od 1000 neće postojati i ljudi ove države, osiguranici, bit će suočeni, a mnogi su i danas, s potpunom zdravstvenom nesigurnošću u svojim sredinama” rekao je Vasilić pa zaključio da na otoku Krku funkcionira 13 ordinacija obiteljske medicine, ali je čak osmoro liječnica i liječnika starije od 60 godina pa se Vasilić pita tko će uopće žiteljima Krka za pet godina pružiti medicinsku skrb za koju svi izdvajamo nemale novce.
“Ponajprije država, a potom i Županija, kao osnivač našeg Doma zdravlja, već odavno su morali poduzeti ključne korake i donijeti mjere kojima bi poticali učenike i studente da upisuju medicinske obrazovne ustanove, ali i osigurati određene povoljnosti, recimo priuštivo stanovanje, kako bi se motiviralo liječnike iz ostalih dijelova Hrvatske ili regije da se zapošljavaju tamo gdje liječnici i medicinsko osoblje nedostaju”, zaključio je predsjednik PGS-a.
Počasni predsjednik stranke, dugogodišnji liječnik, Nikola Ivaniš, pak, ustvrdio je da će se spomenuti problemi nastaviti jer se nadležna državna tijela nisu pomaknula s mrtve točke niti donijela iti jednu suvislu mjeru kojom bi se tom golemom problemu stalo na kraj.
“Hrvatska danas ima 63 bolnice i 49 domova zdravlja, u čijem sustavu se nalaze spomenute tisuće ordinacija, a u njima ogroman nedostatak liječnika i medicinskih sestara. Hrvatska ima i medicinske škole, medicinske fakultete i zdravstvene studije, a PGS je prije više godina već izlazio s inicijativom da osnivači krenu s povećanjem upisnih kvota čime bi se osigurao veći broj cjelokupnog medicinskog kadra. Pa nije li logično da školujemo one koje posao čeka, koji će imati otvoren prostor na tržištu rada?! Nemamo korist od nebrojenih gimnazija u kojima školujemo mlade koji po završetku školovanja nemaju što i gdje raditi. Ova država, dakle, nema ni viziju ni program sprečavanja odumiranja zdravstva, mi uopće ne znamo što bismo s njim.”, rekao je Ivaniš pa istaknuo još jedan veliki problem- deficit novčanih sredstava za funkcioniranje zdravstva.
“U Hrvatskoj se za zdravstvo izdvaja 8,1 posto bruto domaćeg proizvoda, a prosjek u zemljama EU je 10,5 posto. Razlika je čak 2,4 posto, ali i resorni ministar i predsjednik Vlade o tom podatku mudro šute, a ta razlika na kraju svake godine rezultira gubitkom zdravstvenog sustava od 360 do, recimo, lanjskih 395 milijuna eura.”, iznio je Ivaniš zabrinjavajuće brojke.
Dodao je i da očito kod nas manjka političke hrabrosti da se postavi pitanje trebaju li državi 63 bolnice od kojih nemali broj njih radi, kako je rekao, poslove kojima se ne bi trebale baviti, a sav prihod troši na plaće zaposlenicima. To je, rekao je, nedopustivo.
Kao što Hrvatskoj ne treba niti 49 domova zdravlja kojima manjka golem broj zdravstvenog kadra pa, dakle, ne pružaju niti minimum usluga osiguranicima.
“Netko bi se u našoj zemlji napokon trebao počet baviti funkcioniranjem zdravstva, od njegova financiranja do funkcioniranja”, zaključio je Nikola Ivaniš.