ENERGO PROVODI

Projekt „Obnova toplinarstva grada Rijeke“ ulazi u intenzivnu fazu

Idi na originalni članak

Projekt „Obnova toplinarstva grada Rijeke“ kojeg provodi tvrtka Energo ulazi u fazu intenzivnih radova. Uz obnovu sedam riječkih toplana, potpisom ugovora s tvrtkom AMARC stvoreni su svi uvjeti za početak radova na distributivnoj toplovodnoj mreži Energa čime će se obnoviti 7,9 km starih riječkih toplovoda te izgraditi 2,5 kilometara novih spojnih toplovoda.

Oglas

Cilj projekta „Obnova toplinarstva grada Rijeke“ je povećanje energetske učinkovitosti toplinskog sustava i pouzdanosti opskrbe toplinskom energijom u gradu Rijeci putem ulaganja u modernizaciju toplana i toplovoda uz postupan prelazak na obnovljive izvore energije. Taj se cilj postiže upravo navedenim povezivanjem individualnih toplinskih sustava u istočnom i zapadnom dijelu grada Rijeke u jedinstvene sustave proizvodnje, distribucije i opskrbe koji će više od 50% energije dobivati iz kogeneracije i obnovljivih izvora energije.

Riječki gradonačelnik Marko Filipović istaknuo je kako je riječ o velikom i opsežnom projektu, izuzetno važnom za budućnost poslovanja Trgovačkog društva Energo. “Značajni benefiti ovog projekta su ušteda energije, smanjenje gubitaka u distributivnoj mreži te doprinos zaštiti okoliša kroz smanjenje emisije CO2, dušikovih i sumpornih oksida. Tu je i značajno unaprjeđenje učinkovitosti radi optimizacije u proizvodnji i manjih gubitaka distribucije. Također, vrlo je važno istaknuti da će unaprjeđenje toplovodne mreže u Rijeci utjecati i na račune korisnika Energa“, rekao je gradonačelnik Filipović.

Početak radova na toplovodnoj distributivnoj mreži Energa

Početak radova planiran je za drugu polovicu ožujka 2023. godine i to na izgradnji spojnog toplovoda Gornja Vežica-Vojak u ulicama Dukićeva i Tome Strižića (prvi dio trase). Radi se o najdužoj i najsloženijoj trasi ukupne dužine 1,2 km. Gradonačelnik Filipović pozvao je građane na strpljenje upravo prilikom izvođenja radova na ovoj najzahtjevnijoj dionici koja je izuzetno bitna i u kontekstu stavljanja u funkciju zgrade nove bolnice na Sušaku za koju se nada da će s radom početi do kraja ove godine.

Potom slijedi izgradnja spoja toplana Zamet i toplane Malonji, na kojima su u tijeku radovi u sklopu projekta obnove toplinarstva, te spoj s toplanom Krnjevo čime će se zaokružiti novi sustav „Zapad“.

Krajem proljeća započinju radovi na rekonstrukciji postojeće toplovodne mreže. Prvo će se krenuti sa zamjenom toplovoda na Gornjoj Vežici, a zatim i u ostalim dijelovima grada (Donja Vežica, Vojak, Zamet, Malonji i Srdoči).

Intenzivni radovi na toplani Gornja Vežica

Idućeg tjedna započinju intenzivni radovi na toplani Gornja Vežica. Radovi uključuju demontažu dijela postojeće opreme, ugradnju dva visokoučinkovita kogeneracijska motora ukupne snage 2,64 MW toplinske energije, odnosno 2,41 MW električne energije, te frekventno upravljane distribucijske pumpe. Radi se o dva najjača uređaja za istovremenu proizvodnju struje i toplinske energije u sustavu Energa. Izvan toplane ugradit će se toplinski spremnici ukupnog kapaciteta od 400 m³ tople vode. Isti će biti valjkastog oblika, visine 18 metara, širine 4 metra, oslikani muralima riječkih umjetnika. Na krovu toplane instalirat će se solarni paneli za grijanje vode energijom sunca. Toplana će biti automatski upravljana i daljinski nadzirana. Očekivani završetak radova na toplani Gornja Vežica, koja će postati glavna toplana toplinskog sustava „Istok“ s povezanim sustavima Vojak i Donja Vežica, predviđen je u srpnju ove godine.

Napredak radova na obnovi toplana Zamet, Malonji i Srdoči

Radovi na toplani s najstarijom opremom u gradskom sustavu, toplani Zamet, nalaze se pri samom kraju. U toplanu je ugrađena nova plinska kondenzacijska kotlovnica od 3 MW što je označilo prelazak s loživog ulja na prirodni plin. Ugrađene su i nove frekventno upravljane distribucijske pumpe, elektro oprema i potpuno automatizirano upravljanje uz daljinski nadzor. Nova tehnologija u toplinskom sustavu Zamet visoko je učinkovita, čista i sigurna.

Krajem svibnja trebala bi u cijelosti biti obnovljena i potpuno automatizirana i toplana Malonji na kojoj se radi punim intenzitetom. Uz toplanu su izgrađena nova tri spremnika toplinske energije ukupne zapremnine 150 m3, visine 14 metara, širine 2,5 metra. Kao i na Gornjoj Vežici, također će biti oslikani muralima riječkih umjetnika. Ova će toplana ugradnjom kogeneracijskih motora, solarnih panela, frekventno upravljanih pumpi, te potpunom automatizacijom postati primarna toplana za proizvodnju toplinske energije jedinstvenog sustava „Zapad“, koji uključuje i sustave Zamet i Krnjevo.

Obnovit će se i toplana Srdoči koja će činiti zasebni toplinski sustav za taj dio grada. Građevinska dozvola je ishodovana, a radovi započinju u ožujku.

Kako je istaknuo zamjenik direktora Energa, Marko Križanec, završetkom projekta „Obnova toplinarstva grada Rijeke“, cijela mreža će biti obnovljena, neće biti propuštanja u toplovodnoj mreži, a sve toplane biti će visokoučinkovite i onakve kakve Europa promovira – zelene i s najmanjim mogućim udjelom emisija stakleničkih plinova. „Na razini Europske unije, trenutno su na raspolaganju sredstva namijenjena ulaganju u sustave centralnog grijanja i vidimo se i dalje među korisnicima tih sredstava kako bismo nastavili s ulaganjem u naš sustav, a sve na korist građana“, rekao je Križanec i dodao kako je Energo i dio projekta D2Heat, financiranog kroz EU program Life. Ovaj projekt treba potaknuti 40 milijuna eura investicija u hrvatsko toplinarstvo, a kako je Energo jedna od tvrtki zastupljenih u projektnom konzorciju, dio tog iznosa mogao bi se usmjeriti u riječku aglomeraciju.

Projekt LIFE – D2Heat

Naime, projekt D2Heat ima za cilj pružanje tehničke pomoći i ubrzanje modernizacije te provedbu energetske tranzicije za sektore grijanja i hlađenja, a na riječkom području postoji nekoliko postojećih ali i potencijalnih projekata koji se sjajno mogu uklopiti u ovaj okvir osiguranja sigurne, povoljne i čiste opskrbe grijanjem.

Primjerice, neiskorištena zemljišta mogu se iskoristiti za izgradnju solarnog termalnog parka odnosno elektrana koji bi generirali značajne količine toplinske energije.

Ovim bi se putem, iz čistog i obnovljivog izvora, mogla dobivati i električna energija koja bi mogla pokretati dizalice topline pomoću kojih se za toplinarstvo može iskorištavati i toplinska energija sustava za pročišćavanje otpadnih voda.

I deponijski odnosno odlagališni plin također spada u obnovljive izvore energije, a njegovim pročišćavanjem do razine biometana može se stvoriti lako dostupan energent za potrebe toplana.

Ukoliko se ove vizije razviju do razine konkretnih projekata, svim će postojećim, ali i budućim korisnicima sustava toplinarstva i projekt D2HEAT donijeti značajnu korist.

Projekt „Obnova toplinarstva grada Rijeke“ provodi se u sklopu ITU mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja Urbane aglomeracije Rijeka, uvedenog s ciljem jačanja uloge gradova kao pokretača gospodarskog razvoja. Ukupna vrijednost projekta je oko 14,9 milijuna eura, od čega EU sufinanciranje iznosi nešto više od 11 milijuna eura, a sredstva za njegovu realizaciju osigurana su iz Kohezijskog fonda putem Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Predviđeni završetak projekta je sredina 2024. godine.

Na tiskovnoj konferenciji, gradonačelnik Marko Filipović objasnio je i kako će dosadašnji direktor TD Energo Sanjin Kirigin uskoro ostvariti uvjete za mirovinu, te kako će natječaj za novog direktora biti otvoren od 22. veljače do 6. ožujka. Dodao je i kako Kirigin ostaje na funkciji direktora društva sve do odabira nove osobe koja će ga zamijeniti na toj funkciji.

Exit mobile version