U Centru Zamet promovirana je monografija “U službi sporta i sportaša – petnaest godina Rijeka sporta”.
Monografija “U službi sporta i sportaša”, posvećena obilježavanju petnaeste godišnjice Rijeka sporta, prva je publikacija koja na jednom mjestu objedinjuje prikaz povijesti i sadašnjosti gotovo svih sportskih objekata u Rijeci.
U pričama o igralištima, stadionima i dvoranama spominju se razni sportovi, a sugovornici su i brojni sportaši, pa iako je prvenstvena zadaća monografije bila oslikati prostore za sportaše u povodu obljetnice tvrtke koja o njima brine, može više nego dobro poslužiti kao prilog povijesti riječkog sporta i retrospektiva uspjeha riječkih sportaša.
Autor knjige je novinar i publicist Neven Šantić, koji je istaknuo kako je stvarajući monografiju imao 56 sugovornika, kako zaposlenika Rijeka sporta, tako i brojnih sportaša, koji su svojim pričama oplemenili knjigu. Govoreći o samom sadržaju, Šantić je istaknuo kako je od svih sportskih objekata najiščekivanija bila Dvorana mladosti, dok je najemotivnije bilo otvaranje Bazena Kantrida, kojeg su simbolično skokom u novosagrađene bazene obilježili tadašnji gradonačelnik Vojko Obersnel, doajen hrvatskog sporta Zdravko Ćiro Kovačić te olimpijac, plivač Marko Strahija.
Monografija kao prikaz respektabilne sportske infrastrukture u Rijeci
Izdavač knjige je Rijeka sport, tvrtka u stopostotnom vlasništvu Grada Rijeke za upravljanje, održavanje i izgradnju sportskih i drugih objekata, u čije ime je monografiju potpisao direktor Igor Butorac.
„Željeli da ova monografija ne bude klasična korporativna monografija neke tvrtke, nego da bude totalno drugačija od drugih, a kako govori o sportskim objektima, upravo smo zato upriličili njezino predstavljanje u Centru Zamet, kojim se iznimno ponosimo. Željeli smo na jednom mjestu napraviti cjeloviti prikaz zaista respektabilne gradske sportske infrastrukture te i na ovaj način promovirati sport i bavljenje sportom“, kazao je Butorac, dodavši:
„Način na koji upravljamo sportskim objektima u Rijeci najbolje oslikava brojka od 800 tisuća ulazaka korisnika u 2021. godini, što vjerujem na najbolji način govori o odnosu kako gradske uprave tako i građana ovog grada prema sportu“.
Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović istaknuo je kako je Rijeka grad koji ima sportsku infrastrukturu na zavidnom nivou.
„Naravno da ona uvijek može biti bolja i kvalitetnija, no ako se vratimo u 2000-te godine, kad su se stvarali preduvjeti za investicijski ciklus ulaganja u novu sportsku infrastrukturu, trebalo je jako puno mudrosti i političke hrabrosti da se donesu odluke a onda da one dobiju potporu u Gradskom vijeću te da se krene u realizaciju tih objekata, ne samo u kontekstu izgradnje, nego i osiguravanja zaduženja, kredita i proračunskih sredstava. Tada su se izgradili Bazeni Kantrida, Centar Zamet i Atletska dvorana te je Rijeka u samo nekoliko godina dobila impresivnu sportsku infrastrukturu. Tadašnji gradonačelnik Vojko Obersnel tu je odradio sjajan posao, iako je bio izvrgnut i brojnim kritičkim promišljanjima, tako da nekada treba jednostavno vjerovati u nešto što se radi i gradi“, kazao je gradonačelnik Filipović.
Grad Rijeka kontinuirano ulaže u sportske objekte
Gradonačelnik Filipović je naglasio je kako Grad Rijeka kontinuirano ulaže u sportske objekte, pa je tako i u mandatu gradske vlasti kojoj je na čelu od polovice protekle godine.
„Što se tiče planova za budućnost, već smo prošle godine krenuli u obnovu umjetnih travnjaka na nogometnim igralištima i nadam se da ćemo ih do kraja mandata sve obnoviti i tako stvoriti bolju infrastrukturu nego što je to danas, jer je ipak nogomet sport kojim se bavi najviše djece na području grada Rijeke. Sljedeći tjedan ćemo prezentirati novi parket u dvorani Dinko Lukarić na Kozali, a za sljedeću godinu, uz ulaganje u nogometne terene, planirano je i ulaganje i u druge sportske objekte, primjerice u novi parket SRC 3. maj. S tim ulaganjima poboljšat će se uvjeti za bavljenje sportom u Rijeci, a nadam se da će to rezultirati i sportskim rezultatima“, kazao je gradonačelnik Filipović.
Naglasio je kako su u gradskom proračunu za sljedeću godinu povećana sredstva za treninge sportaša.
„Treba reći da su amandmani podneseni na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća unaprijedili prijedlog proračuna i osigurali još više sredstava za sport. Znam da to ponekad nije dovoljno i nisu svi zadovoljni, no smatram da unutar proračunskih mogućnosti odvajamo dosta sredstava za sport, a nastojat ćemo, što projekcije proračuna za 2024. i 2025. godinu svjedoče, odvajati još i više“, poručio je gradonačelnik Filipović.
O knjizi su govorili i kroničar riječkog nogometa Marinko Lazzrich, proslavljeni riječki vaterpolist Zoran Roje te olimpijac, rukometaš Alvaro Načinović.
Predstavljaju su prisustvovali i zamjenik gradonačelnika Goran Palčevski, predsjednica Gradskog vijeća Ana Trošelj, predsjednica Odbora za sport i tehničku kulturu Gradskog vijeća Danijela Bradamante, pročelnik Odjela za sport i tehničku kulturu Zdravko Ivanković, predsjednica Riječkog sportskog saveza Dorotea Pešić Bukovac te brojni drugi uzvanici.
Knjiga se sastoji od devetnaest poglavlja
Prvo govori o osnutku i razvoju Rijeka sporta kao specijalizirane tvrtke za održavanje i gradnju sportskih objekata u vlasništvu Grada Rijeke, a potom slijede poglavlja o osamnaest sportskih objekata kojima tvrtka upravlja. Riječ je o Astronomskom centru Rijeka, Atletskoj dvorani Kantrida, Bazenima Kantrida, Boćarskom centru Podvežica, Centru Zamet, Dvorani Dinko Lukarić, Dvorani mladosti, Košarkaškoj dvorani Brajda, Nogometnom igralištu Krimeja, Nogometnom igralištu Robert Komen, Otvorenom igralištu Kampus, Sportsko-rekreacijskim centrima 3. maj, Belveder, Mlaka, Sušak i Zamet, Stadionu Kantrida i Šahovskom domu Brajda. Na kraju je priložen popis sadašnjih i bivših zaposlenika tvrtke.
Poglavlja su strukturirana na način se priče vrte oko objekata, njihove povijesti i sadašnje namjene, a sugovornici koji kroz svoja sjećanja i doživljaje oživljavaju sportska borilišta su voditelji objekata, sadašnji i umirovljeni, te riječki vrhunski sportaši i treneri.
Grafički dizajn potpisuje Anamarija Reljac, a korištene su fotografije arhive Rijeka sporta, arhive Novog lista, Foto Nikole Kurtija i Fonda fotografija Grada Rijeke.
