Orkestar Opere HNK Ivana pl. Zajca sa svojim šefom dirigentom, karizmatičnim Yordanom Kamdzhalovom novu koncertnu sezonu, najambiciozniju do sada, svečano otvara u subotu, 28. rujna 2019. izvedbom velebne Brucknerove Devete, njegova posljednjeg remek-djela
Nakon nezaboravnih riječkih izvedbi Četvrte i Sedme simfonije pod dirigentskim vodstvom Yordana Kamdzhalova, koje su oduševile i očarale riječku publiku, niz Brucknerovih veličanstvenih djela nastavlja se Devetom simfonijom u d-molu, a Bruckner i Kamdzhalov spoj su koji obećava još jednu izuzetnu i moćnu interpretaciju glasovitog simfonijskog djela.
Brucknerove su simfonije česte na koncertnom repertoaru maestra Kamdzhalova, a Ken Ward, kritičar specijaliziranog londonskog časopisa „Bruckner Journal” proglasio je Brucknerovu Devetu pod vodstvom Kamdzhalova najboljom ikad:
„Upravo u finalu Devete simfonije Kamdzhalovljeva hrabrost i snaga njegova vizionarskog dirigiranja najviše dolaze do izražaja. Više sam puta čuo izvedbe finala, uključujući onu Sir Simona Rattlea i Berlinske filharmonije, ali ovom ih je interpretacijom Kamdzhalov svih zasjenio“.
Bruckner je svoju Devetu simfoniju ostavio nedovršenom, na dan svoje smrti radio je na njenom finalu s kojim se „borio“ nekoliko mjeseci.
„ Deveta će biti moje remek-djelo, samo molim Boga da me poživi dovoljno dugo da je dovršim“, kazao je Bruckner jednom svom gostu.
Na koncu su iza njega ostala tri završena fascinantna stavka i gotovo dvjesto skica za finale. Finale, koje ćemo čuti na riječkom koncertu, priredili su Nicola Samale, John A. Phillips, Benjamin Gunnar Cohrs i Giuseppe Mazzuca upravo prema tim, nedavno pronađenim, Brucknerovim manuskriptima, a što ga je je po prvi put izveo Sir. Simon Rattle s Berlinskom filharmonijom 2011. godine.
Anton Bruckner uspio je Devetom stvoriti veličanstvene glazbene strukture i svoje krunsko postignuće. Dosegao je iznimne visine i njenim početkom otvorio putovanje iz dubine d-mola koji zvuči kao sam začetak svemira, a melodije se lagano šire u vrtlog do fortissimo napete erupcije i sudara, pa potom u bezbrižnu vrtnju harmonija, dok se u finalu iščekuje – hoće li tako zvučati kraj svemira?
I nije čudno da lik i djelo baš ovog skladatelja toliko bliskim osjeća maestro Yordan Kamdzhalov zanesen svemirom koliko i glazbom.
„Da me pitate kojeg bih skladatelja dirigirao do kraja života, svaki dan, bio bi to Bruckner!”, rekao je maestro Kamdzhalov.
Podsjetimo na kraju, prije no što je postao šefom dirigentom orkestra riječke Opere, maestro Kamdzhalov na toj je funkciji prethodno bio u Heidelbergu kao šef dirigent Opere i Filharmonije, Schloss festivala i Winter Barock Festivala, ravnao je značajnim orkestrima diljem svijeta, dobitnik je brojnih prestižnih međunarodnih nagrada, 2010. godine bio je nominiran za najboljeg dirigenta godine u Njemačkoj, a godinu kasnije, Opernwelt, najpopularniji operni magazin nominirao ga je za najbolju izvedbu godine.
Kritika ga je prozvala „najperspektivnijim mladim dirigentom 21. stoljeća“, „genijem u svijetu glazbe“ te „smjelim čarobnjakom koji očarava svih, i u orkestru i u publici“, čija je interpretacija „zapanjujuće žestine te hrabre i beskompromisne dosljednosti”.
Zbog njegova zanimanja za astronomiju, godine 2014, NASA je objekt u svemiru 52292 nazvala po njemu “52.292 Kamdzhalov” uz obrazloženje: „Svojom strašću prema astronomiji, povezuje svijet glazbe i fascinaciju svemirom.”