ROMANTIZAM U „ZAJCU“: U četvrtak simfonijski koncert „Brahms, Čajkovski“ pod ravnanjem maestra Pavla Dešpalja

Idi na originalni članak

Iznimno uspješan niz simfonijskih koncerata orkestra riječke Opere nastavlja se koncertom „Brahms, Čajkovski“ pod ravnanjem maestra Pavla Dešpalja, u četvrtak, 24. svibnja u 19.30 sati

Oglas

Kako i stoji u naslovu, koncert je ovoga puta posvećen dvojici skladateljskih genija razdoblja glazbenog romantizma, Johannesu Brahmsu i Petru Iljiču Čajkovskom, rođenim na isti dan, 7. svibnja (Brahms 1833, a Čajkovski 1840) i njihovim dvama veličanstvenim djelima.

Tako će u prvom dijelu koncerta romantične glazbe biti izveden Brahmsov Koncert za violinu i orkestar u D-duru, njegov jedini koncert za violinu, te jedan od najljepših i najpoznatijih koncerata violinističke literature uopće. Solističku će dionicu, uz okestar riječke Opere, izvesti Marco Graziani, omiljeni riječki virtuoz na violini.

A potom će, u drugom dijelu koncerta, riječki orkestar izvesti Šestu simfoniju u h-molu, poznatiju kao „Patetična“, Petra Iljiča Čajkovskog, njegovo posljednje djelo.

Podsjetimo, Brahms je Violinski koncert skladao 1878. kada je boravio u planinskom kraju na granici Austrije s Italijom, gdje su skladana najlirskija među njegovim djelima. A kako se Brahms osjećao u idiličnom okruženju uz jezero Wörther, najbolje govori sam: “… djevičanski kraj, s toliko mnogo melodija što kruže zrakom da moraš biti oprezan da ne nagaziš na koju!”.

 

Skice za Koncert za violinu i orkestar započeo je u ljeto, a otpočetka je djelo bilo upućeno njegovu bliskom prijatelju, velikom violinistu Josephu Joachimu, koji je djelo praizveo na prvi dan nove 1879. godine, pod skladateljevim ravnanjem, u Leipzigu. Nepuna dva mjeseca kasnije s uspjehom ga je predstavio i u Londonu.

Čajkovski, zasigurno najpopularniji ruski skladatelj i najizrazitiji predstavnik slavenske romantike u drugoj polovici 19. stoljeća, svoju je posljednju, Šestu simfoniju, Patetičnu, napisao kao svoju posljednju glazbenu ispovijed.

„ Ništa ljepše od te simfonije nikada nisam napisao niti ikada više hoću: u nju sam uložio, bez pretjerivanja, svu svoju dušu“, kazao je skladatelj svojemu nećaku. I bio je u pravu, jer je šest dana nakon njene praizvedbe, kojom je krajem listopada 1893. sam dirigirao u Sankt Peterburgu, umro.

Njome je autor zaključio svoje životno djelo, što ga je stvarao u slutnji skorašnje smrti. Simfoniju je prema savjetu brata Modesta iz „Programske“ preimenovao prvo u „Tragičnu“ a potom u „Patetičnu“.

Exit mobile version