Rat u Ukrajini otvorio je pitanje kamo se skloniti u slučaju da Rusija aktivira nuklearno oružje
U Hrvatskoj je 2005. bilo ukupno 1975 izgrađenih skloništa u kojima se može skloniti ukupno 356 536 osoba. Većina skloništa, njih 1743, su skloništa osnovne zaštite tj. takozvana atomska skloništa i dovoljna su za 267 320 osoba.
Još 231 sklonište je dopunske zaštite za nešto više od 89 tisuća ljudi. Samo jedno je sklonište pojačane zaštite koje ima tek 75 mjesta.
U Rijeci se nalazi 88 atomskih skloništa. Uglavnom su izgrađena osamdesetih godina prošlog stoljeća. Tridesetak atomskih skloništa je u vlasništvu stambenih zgrada, a Rijeka ima i 80 javnih tunelskih skloništa izgrađenih prije ili za vrijeme 2. svjetskog rata.
Grad Rijeka upravlja s ukupno 113 javnih skloništa, sva su funkcionalna i spremna za prihvat ljudi u roku od maksimalno 24 sata. Skloništa su obilježena, a podatke o lokacijama skloništa imaju i povjerenici Civilne zaštite po mjesnim odborima.
Popis skloništa zbog sigurnosnih razloga ne smije se umnožavati , građani podatke o njima mogu dobiti u svojim mjesnim odborima.
O skloništima u Rijeci na svom facebook profilu oglasio se i riječki gradonačelnik Marko Filipović:
“Što se skloništa tiče, s te strane nema razloga za zabrinutost. Imamo dvjestotinjak skloništa koja su većinom odmah uporabljiva. No, zaista ne smijemo širiti paniku. Čvrsto vjerujem da potrebe za aktivacijom skloništa neće biti. Ljudi, čuvajte se. Trenutno se najvažnije čini sačuvati zdrav razum”, poručio je riječki gradonačelnik, piše Kanal Ri.