GRADONAČELNIKOV KOLEGIJ

Stanje sigurnosti u Rijeci ocijenjeno vrlo dobrim

Idi na originalni članak
Ilustracija: Hrvoje Skočič/Riportal

Prema izvješću za 2021. godinu podnesenom na gradonačelnikovom kolegiju, stanje sigurnosti u Rijeci ocijenjeno je vrlo dobrim.

Oglas

Izvješće su u ime Policijske uprave primorsko-goranske podnijeli načelnik sektora policije Goran Gašpert i načelnik sektora kriminalističke policije Robert Tomac, koji su ocijenili stanje sigurnosti u Rijeci vrlo dobrim te naglasili dobru suradnju s gradskom upravom.

Stanje sigurnosti na području grada Rijeke u 2021. godini u odnosu na 2020. godinu obilježeno je porastom broja ukupno evidentiranih kaznenih djela za 2,9 %, povećanjem broja prometnih nesreća za 24,3 %, smanjenjem broja prekršaja iz područja javnog reda i mira za 8,3 % te smanjenjem broja prekršaja iz ostalih zakona za 4,5 % te smanjenjem evidentiranih požara za 9,6 %.

Predstavnici policije naglasili su kako podatke o povećanju u odnosu na 2020. godinu treba uzeti s rezervom, budući da je ta godina, s obzirom na epidemiju koronavirusa, vrlo specifična, dok je ocjenu stvarnog stanja sigurnosti potrebno analizirati višegodišnje trendove.

VIDEO DANA:

„Suradnja s gradskim službama je dobra, poglavito s komunalnim i prometnim redarstvom te kod organizacije većih događanja, no uvijek ima mjesta za napredak. Sigurnost u Rijeci traži preventivno, a ne reaktivno postupanje. Sigurnost nije događaj, nego proces kojem moraju doprinijeti sve službe te svi građani Rijeke“, poručio je načelnik Gašpert.

Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović pohvalio je rad policijske uprave i izrazio želju za daljnjom kvalitetnom suradnjom.

„Iz komunikacija s građanima i posebice mjesnih odbora vidi se njihova želja za većom vidljivosti policijskih službenika u zajednici, jer to ulijeva sigurnost našim sugrađanima“, kazao je gradonačelnik Filipović.

Protiv cyber kriminaliteta edukacijom građana

Na području Grada Rijeke tijekom 2021. godine zabilježeno je 1.858 kaznenih djela, od čega je razriješeno 65,9 % djela. Najbrojnija su kaznena djela protiv imovine koja su u porastu za 3,4% u odnosu na 2020. godinu. Među ovim kaznenim djelima najbrojnije su krađe (473) te teške krađe (364).

„Pozornije se prate razbojništva, koje izazivaju veliku pozornost javnosti. Moram reći kako nemamo teških razbojništva, najviše je radi o razbojništvima na ulici te provala u kioske i trgovine, ali tu ulažemo maksimalne napore da se podigne nivo razriješenosti“, kazao je načelnik Tomac, koji je rekao kako je riječka policija ulaže značajne napore kod kaznenih djela koje se tiču pljačkanja bankomata i po tom je pitanju najuspješnija u državi.

Što se tiče ostalih kaznenih dijela, registrirano je povećanje kaznenih djela koje su počinile maloljetne osobe, a kako bi se riješio taj problem, policija surađuje s odgojno-obrazovnim ustanovama i Centrom za socijalnu skrb.

Zabilježen je porast cyber kriminaliteta – zabilježeno je 70 kaznenih djela iz djelokruga kibernetičke sigurnosti s počinjenom znatnom materijalnom štetom od 7,6 milijuna kuna.

„Jedan dio građana motiviran brzom zaradom ili drugim razlozima ulazi u sumnjive virtualne komunikacije i ostvaruje prijateljstva, ne znaju o kome se radi. Stoga je i povećan broj računalnih prevara i tu nažalost se radi o pozamašnim novčarskim iznosima koje ljudi u dobroj vjeri ulažu ili kreditiraju nekoga“, kazao je načelnik, ističući kako policija nastoji educirati građane i tako prevenirati cyber kriminalitet.

Policija je u protekloj godini zabilježila 64 događaja vezana uz grafite, na što i gradska uprava polaže posebnu pažnju, od čega su u sedam slučajeva podignute optužnice za počinjenje kaznenog djela za oštećenje tuđe imovine.

Narušavanje javnog reda najčešće vikendom i pod utjecajem alkohola

Zabilježeno je 795 prekršaja narušavanja javnog reda i mira, od čega je 53,6 % počinjeno pod utjecajem alkohola. Najveći dio prekršaja zabilježen je na javnim površinama preko vikenda, i to na području centra grada od željezničkog kolodvora do hotela Continental.

„U protekloj godini nije bilo nikakvih posebnosti, odnosno događaja koji bi uznemirili javnost i narušili subjektivni doživljaj sigurnosti“, kazao je načelnik Gašpert.

Na području grada Rijeke tijekom 2021. godine zabilježene su 1.484 prometne nesreće, od čega je u većini prometnih nesreća zabilježena samo materijalna šteta. Poginulo je šest osoba, od čega tri vozača (vozači automobila, mopeda i motocikla) i tri pješaka, s time da su u tim prometnim nesrećama i pješaci snosili dio krivnje za izazivanje nesreće.

„Možemo konstatirati da su nam najrizičnije skupine u cestovnom prometu i dalje vozači mopeda, motocikla i pješaci te će naše preventivne i represivne djelatnosti biti usmjerene ciljano na njih“, naglasio je Gašpert dodajući kako u Rijeci ne postoje crne točke koje iskaču po broju nesreća i stradalih. Radi se o pojedinačnim slučajevima, a u suradnji s gradskom upravom rješavaju se problematične prometne situacije.

Tijekom 2021. godine na području Rijeke evidentirano je 85 požara, što je manje za 9,6%. Ukupna materijalna šteta nastala požarima iznosi 275.500 kn. Na objektima je bilo 28 požara.

Policija poseban naglasak daje na preventivne aktivnosti, od kojih se niz programa provodi u suradnji s osnovnim i srednjim školama, kao što su „Zajedno više možemo“ ili „Zdrav za 5“, putem info punktova na javnim mjestima ili Informativnog centra za prevenciju kriminaliteta na području grada Rijeke.

Socijalno ugroženim građanima na raspolaganju više od 20 pomoći

Socijalnim je mjerama Grada Rijeke u 2021. godini zaštićeno 6.619 tisuća korisnika, za što je izdvojeno 22,9 milijuna kuna.

Kako je kazala pročelnica Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Karla Mušković, ukupno izdvojena sredstva za socijalnu skrb građana Rijeke, kao i sredstva izdvojena za tu svrhu iz gradskog proračuna viša su za 6% u odnosu na prethodnu godinu. Također, prosječno izdvojena sredstva po korisniku viša su za cca 11% u odnosu na prethodnu godinu. Istodobno, evidentiran je za 5% manji broj korisnika i 7% manje ostvarenih prava nego u prethodnoj 2020. godini.

Među korisnicima mjera iz Odluke o socijalnoj skrbi, 8% je onih (korisnici zajamčene minimalne naknade) kojima je Grad sukladno zakonskoj obvezi osigurao podmirenje troškova stanovanja i obrok u pučkoj kuhinji, a ostalih 92% korisnika ostvaruje prava koja predstavljaju viši standard zaštite građana, po kojoj je Rijeka specifična u Republici Hrvatskoj. Najavljena je i izmjena Odluke o socijalnoj skrbi, sukladno novom Zakonu o socijalnoj skrbi.

Korisnici socijalne skrbi ostvarili su ukupno 13 347 prava na različite oblike pomoći. U prosjeku, svaki je korisnik, koji može biti cjelokupno kućanstvo ili pojedini član kućanstva, ostvario dva prava.

Korisnicima su dostupna ukupno 22 oblika pomoći/prava temeljem Odluke o socijalnoj skrbi, te još dva oblika pomoći temeljem drugih propisa (podmirenje troškova komunalne naknade i novčana potpora za ogrjev). Pri tome je najveći broj prava dostupan korisnicima zajamčene minimalne naknade (21 oblik pomoći), građanima s prihodima nižim od gradskih cenzusa prihoda (17 oblika pomoći), građanima koji zbog bolesti ili invaliditeta ostvaruju različita prava pri Centru za socijalnu skrb Rijeka (15 pomoći), jednoroditeljskim kućanstvima (13 oblika pomoći), stradalnicima rata (7 pomoći), udomljenoj djeci (4 oblika pomoći), te korisnicima dječjeg doplatka (dva oblika pomoći). Ostalim kategorijama korisnika (umirovljenici s niskim mirovinama, osobe sa 65 i više godina bez osobnog prihoda, osobe s oštećenjem organizma i težim ili teškim invaliditetom, darivatelji krvi) dostupna je po jedna pomoć.

Medicinskom fakultetu 100 tisuća kuna za uređenja laboratorijskog prostora studija farmacije

Medicinskom fakultetu u Rijeci odobrena su financijska sredstva za sufinanciranje uređenja laboratorijskog prostora studijskog programa Farmacija u iznosu od 100.000,00 kn. Grad Rijeka, već godinama, u skladu s mogućnostima proračuna, sudjeluje u sufinanciranju uređenja prostora, te nabave medicinske i nemedicinske opreme, uglavnom za potrebe KBC-a Rijeka, ali i drugih ustanova, a sve s ciljem poboljšanja uvjeta rada i kvalitetnijeg liječenja građana.

Grad Rijeka će pružiti podršku projektu „Radost plesa“. Cilj projekta, koji se planira realizirati od 28. do 30. travnja, jest popularizirati ples, posebice među mladima i starijom populacijom i ukazati na njegov značaj za zdravlje.

Usvojeno je izvješće o izvršenju Plana upravljanja pomorskim dobrom na području Grada Rijeke za 2021. godinu, za čiju je realizaciju utrošeno 1,3 milijuna kuna. Najviše sredstava odvojeno je za dohranjivanje plaža šljunkom i održavanje objekata i uređaja na plažama.

Proširenje optičke mreže u Rijeci

Donesen je zaključak o provođenju postupka zajedničke nabave Grada Rijeke i Hrvatske akademske i istraživačke mreže (CARNET) na izgradnji 7. faze širokopojasne mreže (smjer Centar-Pećine). Ukupno je u prethodnim fazama (2015.-2021.) izgrađena svjetlovodna mreža dužine veće od 26 kilometara, u što je investirano 690.000,00 kn.

Zavod za informatičku djelatnost upravlja svjetlovodnom (optičkom) mrežom u dužini od oko 45 km, koju je Grad Rijeka izgradio u proteklom periodu koristeći postojeću kabelsku kanalizaciju ili izgrađujući novu. Time se u zajedničku elektroničku komunikacijsku mrežu povezalo 120 lokacija od važnosti za Grad Rijeku.

Riječ je o lokacijama na kojima djeluju odjeli gradske uprave, komunalna i trgovačka društava u vlasništvu Grada, ustanove kojima je Grad osnivač, te specifične građevine, njih 20, od važnosti za pojedino komunalno ili trgovačko društvo.

Exit mobile version