Napravljena je analiza dosad pristiglih odgovora na anketu o prehrambenim navikama Riječana, pokrenutu u sklopu EU projekta Fusilli, a koja se do kraja listopada može ispuniti online putem.
Preferencije u prehrani, osobni dohodak, opći stil života, slobodno vrijeme te kulturne i tradicionalne vrijednosti utječu na naše prehrambene navike. Poticanje ljudi da usvoje ekološki održivu prehranu i odnose s hranom ključno je u današnjem svijetu. S ograničenim resursima, rastućim cijenama i previše otpada s kojim je sve teže rukovati, važno je početi provoditi promjene. Naravno, potaknuti ljude da promijene svoje izbore u hrani je vrlo teško jer se time u biti mijenjaju njihove navike i životni standardi. Ali obrazovanjem na više razina, događanjima i inicijativama za uključivanje zajednice moguće je napraviti pomak prema održivijem sustavu prehrane.
Upravo je stoga na razini Europske unije pokrenut projekt Fusilli, čiji je temeljni cilj definiranje javnih politika, informiranje, educiranje i promocija zdrave i održive prehrane, bez bacanja hrane u svim segmetnima društva od kućanstava, preko ugostiteljstva pa do javnih institucija.
S ciljem uvođenja promjena navika i postizanja drugačijeg način ophođenja s hranom, važno je znati kako se ljudi obično ponašaju. Zato je Grad Rijeka u okviru projekta Fusilli krenuli s istraživanjem prehrambenih navika naših građana. Anketu su u svibnju mogli ispuniti svi posjetitelji Festivala Porto Etno, već tradicionalnog događanja u čijem je fokusu upravo hrana, a do kraja listopada može se ispuniti i online.
Prehrambeni trendovi koji prevladavaju u našem gradu pokušavaju se identificirati putem pitanja koja pokrivaju neke glavne teme, primjerice koliko često jedu meso ili ribu, gdje najčešće kupuju, što im je bitno pri odabiru hrane, koliko često sami pripremaju hranu, pripremaju li hranu unaprijed, ponovno koriste obroke ili ih zamrzavaju, što misle o kompostiranju, kao i kupuju li previše hrane koju ne koriste i koliko bacaju li hranu koju nisu upotrijebili.
Velika većina sudionika koja je do sada ispunila anketu su žene (87 %), a prevladavajuća dobna skupina je između 25 i 54 godine, zatim 20 % u skupini od 25 do 34 godine, 26 % u skupini od 35 do 44 godine i 20% u skupini od 45 do 54 godine. 54% svih sudionika ima visoku stručnu spremu, a 72 % je zaposleno.
Rijeka je mediteranski grad, grad uz more s velikom tržnicom svježe ribe. Ali naši sudionici jedu ribu samo jednom tjedno (65%), dok samo 3% njih jede ribu tri do četiri puta tjedno.
S druge strane, prema rezultatima ankete, jede se puno više mesa. Značajnih 38 % sudionika jede meso dva do tri puta tjedno, a isti postotak jede meso čak četiri do šest puta tjedno.
Ovakva bi situacija mogla biti povezana s relativno višim cijenama (većine) ribe na ribarnici u usporedbi s cijenama mesa. U prosjeku je najjeftinija sitna riba poput inćuna i sardina oko 4 eura/kg. Orada i brancin, primjerice, koštaju 8 eura/kg, a kvalitetnija riba poput zubaca ili tune dostiže cijene i do 30 eura/kg. Meso je u Rijeci pristupačnije i puno dostupnije. Primjerice, Rijeka ima središnju ribarnicu u centru grada i tek nekoliko supermarketa koji prodaju svježu ribu. Meso je puno lakše nabaviti u brojnim lokalnim mesnicama, kao i u jednoj od 24 trgovine (supermarketa i hipermarketa) pet različitih trgovačkih lanaca raspoređenih po cijelom gradu. To je također u skladu s rezultatima na pitanje gdje ljudi najčešće kupuju svoje namirnice. Većinu vremena ljudi kupuju namirnice na tržnicama i supermarketima. Nakon toga biraju lokalne trgovine u susjedstvu. Glavna trgovina mješovitom robom u gradu je u rangu “ponekad” i “rijetko”, dok je najmanje zastupljen način kupovine namirnica online naručivanjem izravno od proizvođača.
Zanimljivost u ovom istraživanju bila je i učestalost pripreme obroka kod kuće. Riječani su izgleda dosta predani kuhanju, njih čak 36% kuha svježe obroke svaki dan, 26% to čini četiri do šest puta tjedno, a 33% dva do tri puta tjedno. To pokazuje da je kuhanje kod kuće i dalje važan dio naših života, iako jedenje u restoranima i naručivanje hrane za van postaje sve popularnije.
Osim toga, velika većina ljudi, njih 83%, priprema obroke koji se mogu podgrijati i ponovno jesti, a 57% zamrzava ostatke obroka. S druge strane, 53% naših sudionika reklo je da često kupuje hranu koju ne potroši, a 50% sudionika baca hranu koju nije potrošila.
