U odnosu na ranije godine, ovogodišnja sezona grijanja započela je kasnije zbog visokih jesenskih temperatura zraka. Ovogodišnji početak sezone grijanja najkasniji je u posljednjih 20-ak godina
Iako zbog nadprosječno visokih temperatura tehnički parametri za početak sezone nisu zadovoljeni (temperatura zraka u 21 h niža od 12°C tijekom tri uzastopne večeri), zbog povećanog broja upita korisnika te visoke vlage u zraku, riječke su toplane prešle na zimski način rada te je u zgradama priključenima na Energov distributivni sustav pokrenuto grijanje.
S obzirom na vremenske prilike, zgradama je zahvaljujući tehničkim ulaganjima i unaprjeđenju sustava omogućena autonomija u odabiru vremena početka grijanja.
Zgrade koje radi relativno visokih temperatura zraka još uvijek ne žele započeti s grijanjem, mogu samostalno donijeti odluku da njihove podstanice ostanu isključene, neovisno o službenom početku sezone, te da se pokrenu kada se sustanari zgrade za to odluče. Neke su riječke zgrade već iskoristile ovu mogućnost te o tome putem svojih ovlaštenih predstavnika suvlasnika obavijestile svoje ugovorne servisere toplinskih podstanica.
CIJENA TOPLINSKE ENERGIJE
Cijena toplinske energije za riječki distributivni sustav za sada ostaje nepromijenjena. Njena promjena u budućnosti, budući da je u funkciji cijena energenata, ovisit će o kretanju njihovih cijena na svjetskom i domaćem tržištu. Podsjećamo, posljednja promjena cijene toplinske energije dogodila se u listopadu 2016. godine te ona trenutno iznosi 0,35 kn/kWh.
Cijena instalirane snage se definira sukladno ukupnoj instaliranoj snazi svih zgrada na sustavu grijanja i troškovima u prethodnoj godini te će se kod idućeg formiranja cijene vidjeti efekti ovogodišnjih investicija. Treba uzeti u obzir da se ukupna instalirana snaga smanjila za 3,8 MW radi projekata energetske učinkovitosti i instalacije novih podstanica. Trenutna cijena instalirane snage iznosi 18,50 kn/kW.
24-SATNI RAD TOPLANA
U zimskom načinu rada tehnički je omogućeno da dio riječkih toplinskih sustava (sustavi Gornja Vežica, Vojak, Škurinje, Kozala, Zamet i Podmurvice) rade u 24-satnom režimu.
Zgrade na navedenim sustavima mogu samostalno odabrati vrijeme dnevnog i noćnog grijanja (npr. grijanje od 5:00 do 24:00, 6:00 do 23:30 ili bilo koju drugu željenu kombinaciju) te neovisno o grijanju, režim grijanja tople vode (npr., topla voda tijekom 24 sata, početak grijanja tople vode u 5:00 sati, itd.).
Energo će, u skladu s mogućnostima, nastaviti investicije u automatizaciju toplana, s konačnim ciljem da se svim riječkim toplanama omogući 24-satni radi.
OBNOVA SUSTAVA TOPLOVODA
Tijekom 2018. godine, Energo je nastavio s projektom obnove sustava toplinske energije u Rijeci, i to radovima na zamjeni ukupno 2.500 m toplovoda raspoređenih na pet riječkih gradilišta. Izvođač radova, odabran putem postupka javne nabave u skladu s regulacijama Europske banke za obnovu i razvoj, je talijanska tvrtka AMARC DHS, a ukupna vrijednost projekta je oko 1.600.000 eura.
Radovima su obuhvaćeni toplinski sustavi Srdoči, Turnić (PO-48), Škurinje, Podmurvice i Kozala, a s početkom nove sezone grijanja, opskrba toplinom neupitna je za sve navedene distribucijske sustave. Energo je uložio iznimne napore da se svi projekti završe u što skorijem roku, no s približavanjem sezone grijanja prioritetna je postala uspostava opskrbe toplinom, zatim uređenje prometnica, parkirališta te završni radovi u pješačkim zonama i parkovima.
Trenutno stanje na gradilištima je kako slijedi:
Srdoči: radovi su u 95%-tnom stadiju izvršenosti. Opskrba toplinom je osigurana, a preostali radovi uključuju dovršetak radova na dionici od cca 40 m na rubu parka. Očekivani završetak radova očekuje se do 20. studenog.
Turnić (PO-48): radovi su u potpunosti dovršeni.
Škurinje: radovi su u 99%-tnom stadiju izvršenosti, a opskrba toplinom je osigurana. Osim površine od otprilike 2 m2, prometnice i parkirni prostori zahvaćeni radovima asfaltirani su. Preostali su manji završni radovi na Lukačićevim stubama, a njihov planirani završetak je do 16. studenog.
Podmurvice: radovi su u 80%-tnom stadiju izvršenosti. Svi su cjevarski radovi dovršeni, a opskrba toplinom je osigurana. DTK sustav postavljen je na 90% površine trase. U tijeku su završni radovi na postavljanju DTK sustava, odnosno spajanje točaka od šahte ispred zgrade do podstanice, te priprema za asfaltiranje. Predviđeni završetak radova je do 28. studenog.
Kozala: radovi su u 70%-tnom stadiju izvršenosti. Svi su cjevarski radovi dovršeni, osim onih kod zgrade na adresi A. Kovačića 40, koja je spojena na mobilnu kotlovnicu. Opskrba toplinom za sve je zgrade u naselju osigurana. DTK sustav postavljen je na 10% trase, a od idućeg tjedna izvođač radova će se fokusirati na daljnju pripremu za DTK i završne radove, budući da će i posljednja zgrada na novi toplovod biti spojena najkasnije do ponedjeljka. Na početku radova najavljeno je da će oni trajati do 10. prosinca, međutim izvođač će radove, ukoliko vrijeme dopusti, dovršiti do 28. studenog.
UGRADNJA NOVIH TOPLINSKIH PODSTANICA
U sklopu investicijskog ciklusa na zamjeni toplovoda sa EBRD-om Energo je zainteresiranim zgradama omogućio ugradnju novih podstanica.
Uz postizanje ušteda i povećanje udobnosti, nove podstanice doprinose optimizaciji troškova potrošnje energije i snižavanju instalirane snage, tj. fiksnog troška. Odmah po instalaciji podstanice, stanari ostvaruju uštede na instaliranoj snazi koje se kreću od 10-20% (za zgrade bez obnovljene termoizolacijske ovojnice), odnosno od 20-40% (za zgrade koje imaju nove ovojnice, tj. fasade).
U sklopu promotivnog modela predloženog zgradama koji se provodio tijekom ove godine, Energo je ponudio opciju ugradnje podstanice uz potpisivanje ugovora o najmu na 12 godina, pri čemu najam podstanice iznosi 12,00 kn (+PDV) mjesečno po stanu. Do sada je podstanice ugradilo 11 zgrada u gradu Rijeci od kojih ističemo neboder Š5, jedan od najvećih riječkih nebodera, u kojemu je instalirana snaga smanjena za 25%.
Osim ugradnjom podstanica zgrade u Rijeci smanjile su instaliranu snagu i zahvaljujući ugradnji regulatora protoka. Do sada su 22 riječke zgrade/podstanice (od 131) smanjile instaliranu snagu za prosječno 28%, što iznosi smanjenje od 3,8 MW i uštedu za građane od 860.000 kn godišnje.