Na Sveučilišnom Kampusu započeo je trodnevni međunarodni simpozij „Seksualno i rodno uvjetovano nasilje i njegova prevencija u obrazovanju: razmjena znanja i pozitivnih praksi“.
Osnovni ciljevi simpozija, koji se u Rijeci održava od 6. do 8. srpnja i koji okuplja međunarodne i domaće stručnjake iz područja rodne i spolne ravnopravnosti, je ostvarivanje međunarodne suradnje kao i razmjena znanja vezana uz prevenciju seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja u obrazovnim prostorima. Također, jedan od ciljeva je i uspostava međunarodne suradnje u osmišljavanju, testiranju i ocjenjivanju pedagoških pristupa, politika, pripremljenosti nastavnika i materijala koji ojačavaju pristupe prevenciji seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja, a kako bi se obrazovanje učinilo sigurnim za sve sudionike.
Seksualno i rodno uvjetovano nasilje u obrazovnim prostorima važan je problem s kojim se suočavaju institucije, nastavnici, roditelji i kreatori politika diljem svijeta. UNESCO, Europska unija i Svjetska zdravstvena organizacija definiraju ovo pitanje kao globalno i hitno, pozivajući edukatore i kreatore politika da se udruže i rade na rješenjima koja štite i osnažuju školsku djecu, tinejdžere i studente na lokalnoj i međunarodnoj razini.
Prilikom samog otvorenja simpozija prisutnima su se obratile Nana Gulić kao predstavnik organizatora ispred Ontario Institute for Studies in Education, zamjenica gradonačelnika Grada Rijeke Sandra Krpan i prorektorica za digitalizaciju i razvoj Sveučilišta u Rijeci, Senka Maćešić.
„Rodno i spolno uvjetovano nasilje, prisutno je, nažalost, u našem društvu, ali važno je reagirati preventivno, ne samo onda kada se ono već dogodi“, istaknula je zamjenica Krpan i dodala kako veliku ulogu u rješavanju ovog problema imaju adekvatno obrazovanje i edukacija. „Mislim da smo mi, u Gradu Rijeci, u odnosu na ostatak države napravili veliki korak u tom pravcu uvodeći u naše osnovne škole program Građanskog odgoja i obrazovanja, a u istom smjeru nastavljamo, kako smo i najavili, namjerom uvođenja i zdravstvenog odgoja u naše škole. Građanski odgoj doprinio je tome da naša djeca postaju tolerantnija, otvorena, spremnija prihvatiti drugog i drugačijeg.
Uvođenjem zdravstvenog odgoja želimo utjecati na to da djeca i mladi dobiju adekvatno znanje o reproduktivnom i mentalnom zdravlju, kao i sva ona znanja koja su im potrebna kako bi izrasli u normalne i samosvjesne građane“, rekla je Krpan i dodala kako je riječ o pitanjima o kojima treba stalno progovarati. „Ne da to bude samo prigodničarski kada se održava primjerice Hod za slobodu ili kada marširamo za ženska prava kako bismo naglasili da u 21. stoljeću žena ima pravo na izbor“, zaključila je Krpan.
Programe koje Grad Rijeka provodi poput Građanskog odgoja i obrazovanja, najavljenog uvođenja zdravstvenog odgoja, kao i primjerice dostupnih besplatnih higijenskih potrepština za djevojčice u osnovnim školama, kao primjere dobre prakse istaknula je u Nana Gulić.
Dodala je i kako je riječko Sveučilište, na razini Hrvatske vodeće po pitanju provođenja programa rodne ravnopravnosti. „Cilj ovog simpozija je međusobno povezivanje i razmjena dobrih praksi, da vidimo što zajedničkim promišljanjem možemo učiniti i naučiti jedni od drugih te na koje konkretne načine možemo utjecati na rješavanje ove problematike kako na lokalnoj tako i na globalnoj razini“, zaključila je Gulić.
Prorektorica Maćešić naglasila je sudjelovanje Sveučilišta u Rijeci u brojnim međunarodnim projektima koji se bave temama ženske ravnopravnosti i sprječavanja nasilja nad ženama. „Riječko Sveučilište ima čitav niz institucionalnih mehanizama koji osiguravaju žrtvi neprimjerenog ponašanja da istupi sa svojim problemom i da dobije zaštitu institucije, a da oni koji se neprimjereno ponašaju, pogotovo kada to rade iz pozicije moći snose odgovarajuće posljedice“, poručila je Maćešić.
Na simpoziju sudjeluju stručnjaci i edukatori s Ontario Institute for Studies in Education pri Sveučilištu Toronto u Ontariju, te nastavnici, edukatori, istraživači te sveučilišni i školski administratori i studenti sa sveučilišta u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji te Kosova.
Tijekom prva dva dana simpozija održat će se panel rasprave, a tijekom zadnjeg dana održat će se radni sastanak sudionika na kojem će biti govora o daljnjoj suradnji.
Govornice prvog panela bile su stručnjakinje sa Sveučilišta iz Toronta, dok će na sutrašnjoj panel raspravi govoriti stručnjaci iz Srbije i Slovenije.