Nešto iza 19 sati s Jadranskog trga krenula je povorka inicijative Građanke i građani Rijeke
I ove godine, nakon dvije godine pandemijske pauze, organizirano je mirno prosvjedno okupljanje Hod za slobodu
Na Jadranskom trgu okupilo se nekoliko stotina Riječanki i Riječana koji su praćeni ritmom bubnjeva krenuli prema ‘Kontu’ gdje su potom održane aktivističke radionice.
Jasne poruke
‘Lov na ženska prava’, ‘Priziv savjesti jednako uskraćivanje skrbi’, Ne diraj me s krunicom u rukama, sloboda je stvorena u mukama’ – samo su neke od poruka koje su se dale iščitati s transparenata koje su u rukama nosili prosvjednici.
Cilj i ovog mirnog prosvjeda, kako su poručili organizatori, je još jednom poručiti kako je “Rijeka za slobodu izbora i poštivanje ljudskih prava u najširem smislu”. Prosvjednici zahtijevaju “dostojanstven život u zemlji koja na izuzetno maliciozne načine ta prava ili opstruira ili se njima bavi radi vlastitog interesa i kroz koruptivna djelovanja. Prije svega, riječ je o zahtijevanju prava na donošenje odluka o vlastitom tijelu i imanju djece.”
Period od 2018., kad je održan prvi Hod za slobodu, do danas, pred društvo je postavio mnoge izazove i nedaće, ističu organizatori Hoda za slobodu. “Od još eklatantnijeg urušavanja javnog zdravstva, preko prodora retorike krajnje desnice u medijski i javni prostor, do preuzimanja institucija od javnog značaja od strane onih koji odluke donose na temelju interesa povezanih s religijskim strukturama, a ne načelima struke i znanosti.”, poručuju između ostaloga.
“Ova zemlja doslovno grca u problemima koje neće riješiti onemogućavanje prava žena na slobodno odlučivanje o vlastitom tijelu, što prečesto postaje temom i prekriva prave probleme.”, jedna je od ključnih poruka i ovog riječkog Hoda za slobodu.
Hod za slobodu došli su podržati i dogradonačelnici Sandra Krpan i Goran Palčevski te predsjednica Gradskog vijeća Grada Rijeke Ana Trošelj.
Prosvjedni skup na “Kontu”
Prosvjedni skup na “Kontu” je otvoren osvrtom na recentnu odluku Vrhovnog suda SAD-a kojim je dokinuto ustavno pravo na prekid trudnoće.
“Posljedice te odluke vjerojatno će se preliti i na druge konzervativne zemlje, među kojima je i Hrvatska. Takva je odluka dokaz da su skupovi poput Hoda za slobodu izuzetno potrebni i važni jer se manipulacijom često maskira činjenica da je u Hrvatskoj i dalje više od 80 posto građanstva za pravo na izbor i da je pravo na pobačaj zakonski regulirano i dozvoljeno.”, ističu organizatori Hoda za slobodu.
“Ova zemlja doslovno grca u problemima koje neće riješiti onemogućavanje prava žena na slobodno odlučivanje o vlastitom tijelu, što prečesto postaje temom i prekriva prave probleme”, poručila je Marija Trcol iz organizacije Hoda za slobodu tijekom kratkog programa održanog na podestu ispred Hotela Continental na Titovom trgu.
“Mi jesmo za život – za ispunjen život u slobodi, u kojem svaki pojedinac i pojedinka može prosperirati i rasti, voljeti slobodno koga želi voljeti i imati djece koliko god želi imati, ako želi imati. Mi smo za život kojem se ne postavljaju granice, koji se ne uvjetuje, ne obezvrjeđuje. Mi smo za život u slobodi, jer sloboda jest život. Možemo i moramo tražiti zemlju koja poštuje prava svakog od nas i osigurava da se ta prava i uživaju, a da se svako protuzakonito postupanje sankcionira. Život je mnogo više od pukog preživljavanja”, naglasila je Jelena Androić iz organizacije Hoda za slobodu.
Nakon kratkog programa je organizirano druženje i radionice
Aktivističke radionice okupile su niz zainteresiranih građanki i građana koji su se okušali u više umjetničkih i aktivističkih formata.
S Danielom Torjan su najmlađi izrađivali ekološke bombice od sjemenja kojima će moći ozelenjeti površine našega grada sezonskim cvijećem i lisnatim povrćem. Riječka umjetnica Tanja Blašković vodila je radionicu izrade aktivističkih naljepnica, Bruno Butorac je zainteresirane podučavao metodi sitotiska, Marin Nižić je vodio ćakule o tome kakav Hod za slobodu trebamo, a Jana Ažić iz SKC-a je provela “Umjetničke impulse otpora” kojima je otvoren prostor za artikulaciju ljutnje kroz vizualnu prezentaciju te je provedena radionica izrade bedževa. Također, predstavnice Studentskog centra Rijeka – SKC čitale su aktivističku primijenjenu “cover” poeziju nastalu 2019. godine.
Izmijenjeni koncept Hoda za slobodu oslonjen je na moment intenziviranog korištenja prosvjeda kao odgovora na narušavanje ženskih reproduktivnih prava koje akcelerira, dok je radioničarski dio osmišljen kao alternativni moment borbe protiv opresije. Naime, jedan od načina borbe je i otpor radu, odnosno odmor. Stoga, poručili su organizatori, i odmor je sloboda, a odmor je – ovog puta u obliku radionica – potreban i stoga što je Hod za slobodu samo etapa maratona kojim će se, polako ali sigurno, tražiti ostvarivanje navedenih prava.