U srijedu, 27. 11. 2024. u 17 sati na Filozofskom fakultetu u Rijeci u učionici 107, 1. kat (nova učionica) održat će se kratko predavanje prof. dr. sc. Amira Muzura Kako se kalila riječka medicinska tradicija: panorama najznačajnijih figura i postignuća u sklopu programa Sveučilišta za 3. dob. Sudjelovanje je besplatno i nisu potrebne prijave.
Korijeni riječke medicine, sudeći po sačuvanim materijalnim tragovima i zapisima, sežu do kraja srednjega vijeka, otkad potječe spomen prve gradske bolnice i prvih školovanih liječnika. Osim pregleda povijesti institucija povezanih s liječenjem, biti će riječ o nekoliko značajnih protagonista riječkog zdravstva, uključujući G. B. Cambierija, A. F. Giacicha, P. Salchera, A. Grossicha, F. Kresnika, L. Lenza, G. Dalmu, V. Finderlea, V. Rukavinu, V. Frančiškovića, Š. Vlahovića i druge, kao i braću Branchetta i neke istaknutije alumne Medicinskog fakulteta u Rijeci.
Amir Muzur (Rijeka, 1969.) diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci (1993.), magistrirao srednjovjekovne studije na Srednjoeuropskom sveučilištu (CEU) u Budimpešti (1996.) i doktorirao kognitivne neuroznanosti na Međunarodnoj školi za napredne studije (ISAS/SISSA) u Trstu (2000.). Godinu dana radio je kao poslijedoktorand u Laboratoriju za neurofiziologiju Zavoda za psihijatriju Medicinskog fakulteta Sveučilišta Harvard u Bostonu (Massachusetts Mental Health Center). Sada je zaposlen kao redoviti profesor u trajnom izboru i pročelnik Katedre za društvene i humanističke znanosti u medicini Medicinskog fakulteta u Rijeci (peti mandat) te predaje kolegije „Uvod u medicinu i povijest medicine“, „Uvod u znanstveni rad“, „Znanost i društvo“ i dr. Pri Fakultetu zdravstvenih studija u Rijeci obnašao je dužnost prodekana za poslovne odnose, znanost i međunarodnu suradnju (2014.-2022.), a pri Medicinskom fakultetu u Rijeci prodekana za međunarodne odnose i kvalitetu (2014.-2015.). Bio je prvim glavnim urednikom časopisa Jahr – European Journal of Bioethics (2010.-2014.), a sada je članom uredništava Jahr – Revista Europea de Bioética (Buenos Aires), Journal International de Bioéthique et d’Éthique des Sciences (Pariz), Ethik in der Praxis – Studien, Kontroversen, Materialien (Münster), Journal of Applied Health Sciences (Zagreb) i Journal of Artificial Intelligence in Humanities (Seul). Objavio je dvadesetak knjiga (povijest Opatije, povijest medicine i bioetike, popularizacija neuroznanosti, eseji, putopisi, poezija) i oko 700 članaka (polovina u znanstvenoj literaturi) te je član uredništva više znanstvenih časopisa.
Sveučilište za 3. dob projekt je Sveučilišta u Rijeci koji se provodi uz financijsku potporu Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaštitu i unapređenje kvalitete života Grada Rijeke te Primorsko-goranske županije, a namijenjen je osobama treće životne dobi iznad 55 godina sa završenom srednjom školom ili fakultetom.