HTZ je objavio detaljne brojke: u srpnju je u Hrvatskoj bilo 32.038 manje dolazaka i 402.439 manje noćenja nego prošle godine
Vrhunac sezone je podbacio! Zabilježeno je manje dolazaka i noćenja nego 2018.
Najveći pad u broju turista doživjele su tradicionalne destinacije uz Jadran. Od svih obalnih županija samo je Dubrovačko-neretvanska zabilježila povećanje broja turista i to od 3,6 posto.
Svi drugi imaju manjak, a najgore je u srpnju prošla Primorsko-goranska županija u koju je došlo 2,5 posto manje turista.
Pad bi na Jadranu bio i veći da nije domaćih turista koji su se u srpnju odlučili za godišnje odmore pa sve županije uz Jadran bilježe povećanje broja domaćih gostiju.
Broj noćenja stranih turista u srpnju je iznosio 26.967.981 dok su domaći turisti ostvarili 3.557.568 noćenja. Ukupni turistički promet (strani i domaći turisti), u srpnju iznosi 4.596.685 dolazaka i 30.525.549 noćenja, objavila je podatke sustava eVisitor Hrvatska turistička zajednica.
To je 32.038 manje dolazaka i 402.439 manje noćenja nego prošle godine čime je potvrđeno da je vrhunac sezone ove godine lošiji nego prošle godine.
4.240.596 stranih i 356.089 domaćih gostiju
Prema podacima sustava eVisitor, tijekom srpnja 2019. zabilježeno je 4.240.596 dolazaka stranih turista te 356.089 dolazaka domaćih gostiju.
Tijekom srpnja, pretežita većina turističkog prometa registrirana je u komercijalnim smještajnim objektima, dok su nautički charter (2 % prometa) i nekomercijalni smještajni kapaciteti (14 %) zastupljeni s relativno malim udjelima. U strukturi komercijalnog smještaja, tijekom srpnja više od polovice prometa ostvareno je u obiteljskom smještaju (51 %), a potom slijede kampovi (22 %) i hotelski smještaj.
Najviše gostiju u hotelima s 4 zvjezdice
Najviše turističkog prometa u hotelskom smještaju ostvareno je u objektima s 4 zvjezdice (44 %), a potom slijede objekti s 3 zvjezdice (34 %). U kampovima je tijekom srpnja najviše noćenja ostvareno u objektima s 4 zvjezdice (47 %), a potom slijede objekti s 3 zvjezdice (27 %). Gledajući objekte obiteljskog smještaja, najveći promet tijekom srpnja ostvaren je u objektima kategorije 3 zvjezdice (73 %).
Tijekom srpnja, zabilježene su razlike u pogledu ostvarenja s pojedinih tržišta. Rast broja dolazaka i noćenja bilježi se s tržišta Ukrajine i Kine te Francuske, Španjolske, Rusije, SAD-a, BiH-a, Italije, Kanade, Koreje, UK-a kao i s domaćeg tržišta. Pad u dolascima uz rast broja noćenja bilježi Švicarska. Rast u noćenjima uz stagnaciju dolazaka bilježi tržište susjedne Slovenije. Pad u dolascima i noćenjima bilježe Austrija, Belgija, Češka, Danska, Finska, Japan, Mađarska, Nizozemska, Norveška, Poljska, Slovačka i Švedska.
Tijekom srpnja, najveći udio u ukupnim noćenjima na nacionalnom nivou ostvarila je Njemačka, a potom slijede Slovenija, domaće tržište i Poljska.
Najviše gostiju u Istri
U apsolutnim brojkama, najveći promet turista tijekom srpnja (mjereno noćenjima) ostvarila je Istarska županija, a potom slijede Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska te Zadarska županija.
Gledajući ukupan promet u noćenjima u odnosu na srpanj prethodne godine, rast bilježe županije kontinentalne Hrvatske (ukupno gledano), Ličko-senjska, Zadarska i Dubrovačko-neretvanska županija. Ostale županije bilježe blagi pad.